Novembar su obilježile lažne tvrdnje dezinformatora i teroteričara zavjere o koronavirusu, vakcinama i njihovim nuspojavama. Bilo je tu i onih koje dolaze iz Crne Gore, a tiču se naših političara i drugih javnih ličnosti.
Tako je portal Dan reciklirao godinu staru fotografiju premijera Zdravka Krivokapića sa šišanja, alaudirajući da je ona nastala neposredno pred dugoočekivanu, zvaničnu posjetu Srbiji, gdje je zauzvrat dobio hladan doček domaćina u farmericama. Premijer je tih dana bio inspiracija i ljubiteljima fotošopa, pa se na Fejsbuku dijelila fotografija na kojoj Krivokapić kleči ispred Skupštine Srbije. Pretragom se dalo utvrditi da je riječ o lažnoj vijesti, jer je fotografija iz koje je premijer Crne Gore „isječen“ nastala u junu kada je Krivokapić, obilazeći manstir u Podlastvi, odao počast članovima četničkog pokreta klečeći na spomen-obilježju.
Nešto poput premijera Krivokapića, samo sa boljom i vjerodostojnijom fotomontažom, prošao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, Mihailo. U dva navrata ovog mjeseca, fotomontažom i zloupotrebom fotografije kreirane su lažne vijesti, i to kako mitropolit vjenčava gej par, a sve u cilju diskreditacije CPC i njenog sveštenstva. Na te objave, koje su stizale sa lažne Fejsbuk stranice, ‘upecali’ su se brojni regionalni portali.
Pristrasno se izvještavalo sa konferencije DF-a, pa se došlo do toga da je, navodno, Milo Đukanović lično ozvučio i prisluškivao hotel „Palas“, gdje se održavao seminar te partije. Dezinformacije su se širile i oko incidenta na stadionu gdje se odigravala utakmica Crne Gore i Holandije, kada se tvrdilo da je direktor Javnog servisa Boris Raonić, zbog uvreda, napustio stadion. Da je samo promijenio tribinu, portal Standard je objavio kao ispravku u originalnom tekstu.
Dezinformatori, posebno u vrijeme koronavirusa, velika su opasnost, što se ogleda i u broju nevakcinisanih, ali i u broju smrtnih slučajeva koji ovih dana raste u Evropi. Kada su oni u bijelim mantilima, onda je opasnost još veća, a izgledi da ćemo pandemiji stati na kraj, sve dalji. Ruski doktor Aleksandar Redko, sada već poznat u svijetu dezinformacija, reciklirao je ranije tvrdnje da epidemije koronavirusa nema, da u većoj mjeri umiru vakcinisane osobe, te da vakcine nisu dobre. Tvrdilo se, opet, kao i prošle godine, da je COVID-19 bakterija koja se liječi aspirinom, da Japan, kao i Indija za liječenje koronavirusa koriste ivermektin, lijek primarno namijenjen protiv parazita kod životinja.
Manipulisalo se sa video snimcima, pa je izjava potpredsjednice Sjedinjenih Država Kamale Haris koja govori da u bolnicama leže nevakcinisani pacijenti poprimila drugi oblik. Obradom je izbrisano ‘ne’, jer se željelo predstaviti kako su pacijenti sa najvećim problemima vakcinisani protiv koronavirusa. Išlo se korak dalje, pa su se djecu stradala u Keniji predstavila kao žrtve vakcine.
Lansirale su se fotografije sa protesta stare 30 godina i predstavljale kao borba protiv „kovid fašizma“, dok se javnost dezinformisala da je bilo mrtvih u Roterdamu na protestu protiv kovid mjera, gdje je izbio sukob policije sa demonstrantima.
Poznati fudbaleri i drugi sportisti i ovog mjeseca su bili pod pažnjom svjetske javnosti zbog sposobnosti, ljubavnih veza, ali i zbog vakcinacije. Tako se svaki njihov problem sa zdravljem pripisuje vakcini, kao što je to bio slučaj sa reprezentativcom Argentine i napadačem Barselone Serhijom Aguerom, napadačem Vigan Atletika, Čarli Vejkom, kao i brojnim drugim sportistima sa svih krajeva svijeta.
No, bilo je tu i smiješnih primjera dezinformisanja, pa je fudbaleru Aston Vile Metiju Kešu, promijenjeno ime u Mateuš Gotovka. Priča je krenula od njegove odluke da uzme pasoš Poljske i zaigra za njihovu fudbalsku reprezentaciju. Novinari iz poljskog TVP Sporta su odlučili da se našale, i tu je ‘vrag odnio šalu’. Britanski mediji su to ozbiljno shvatili, što je bio slučaj i sa nekim našim, ali i portalima iz regiona.
Iako neke dezinformacije nisu zlonamjerne i nemaju za cilj ništa drugo osim šale, mediji ipak moraju provjeravati tačnost prije nego ih objave. A uzimajući u obzir činjenicu da se iz dana u dan povećava broj korisnika na internetu, koji je početkom godine iznosio nevjerovatnih 4,66 milijardi, što je gotovo 60 % svjetske populacije, poručujemo da čitate pažljivo, jer obmane se danas samo nižu i mogu da izgledaju veoma realno.
