Dezinformacije o koronavirusu i dalje glavna tema, sada sa fokusom na dolazeću vakcinaciju.
Istraživanja javnog mnjenja i njihovo tumačenje čest su izvor dezinformacija. Posebno kada se tiču vakcinacije. Posljednji ovakav primjer desio se u Hrvatskoj gdje je objavljeno da je istraživanje pokazalo da će vakcinisanje odbiti čak 50 odsto hrvatskih ljekara.
Čitali smo i dezinformaciju da je vakcina napravljena za nepoznati virus. Raskrinkali smo i niz tvrdnji o navodnim ciljevima koji se žele postići vakcinacijom, kao i posljedicama koje će neminovno uslijediti kao i tri njene komponente a to su – „genetska modifikacija, nano robotika i čip“. Društvenim mrežama kruži video, isječak iz intervjua Džona Bela, uz tvrdnje da će vakcina sterilisati, odnosno izazvati nepolodnost kod svjetske populacije – Izjava oksfordskog profesora je potpuno istrgnuta iz konteksta.
U decembru su pojedinci dijelili i video na kojem se navodno vidi nanobot u vakcini. A čitali smo i lažnu vijest da vakcina na kojoj zajedno rade kompanija AstraZeneca i britanski univerzitet Oksford, u sebi sadrži ćelije iz pluća abortiranih fetusa.
Veliki broj regionalnih medija prenio je vijest da je EU, preciznije Evropska agencija za ljekove, odbila zahtjev njemačke farmaceutske kompanije Biontek i američkog partnera Fajzer za uslovno odobravanje vakcine protiv korona virusa.
Društvenim mrežama se od 19. novembra dijeli video koji navodno prikazuje kako je njemački doktor Andreas Noack uhapšen zbog širenja svojih stavova o novim mjerama uvedenim u cilju sprečavanja širenja koronavirusa u Njemačkoj. Nošenje maski je jedna od mjera prevencije koja već mjesecima inspiriše teorije zavjere, a jedna od najpopularnijih teorija je svakako ona da zbog nošenja maski ne unosimo dovoljno kiseonika u organizam. Ponavljenim dezinformacijama o tome kako nošenje maski izaziva rak i negativne posljedice za djecu kao i tvrdnje da je pandemija COVID-19 unaprijed smišljeni plan protiv koga narod treba da se bori i ukazuje da je „sloboda važnija od zdravlja“ bavili smo se i u prethodnom mjesecu.
Lažne tvrdnje od PCR testu „vrte“ se društvenim mrežama svakodnevno, od onih da je njegov tvorac Keri Malis rekao da je beskoristan pa do toga da se testiranjem zapravo krade DNK.
Dezinformatori se nerijetko „posluže“ i različitim medicinskim terminima kako bi po principu „zrno istine“ upotpunili određeni narativ koji žele da plasiraju čitaocima, slušaocima ili gledaocima, tako su u decembru korisnici fejsbuka dijelili objavu u kojoj se navodi da su virusi zapravo egzozomi. Dezinformatori su tvrdili i da je virus otrovna izlučevina, da nije živ i da se ne može ubiti.
Ipak, nije samo koronavirus bio povod za lažne vijesti u decembru.
Osnivač Vikiliksa Dzulijan Asanž je opet dospio u žižu javnosti i nedavno kada se njegova partnerka Stela Moris putem Tvitera obratila tadašnjem predsjedniku SAD Donaldu Trampu i tražila da ga pomiluje. To je i bio okidač za plasiranje dezinformacija o pomilovanju Asanža koje su se iz SAD proširile i na naše govorno područje uz komentar da je Tramp tražio njegovo oslobađanje.
Iako nakon nekog vremena naizgled iščeznu, dezinformacije nemaju ograničen vijek trajanja i uvijek ih možete očekivati da se u istom ili sličnom obliku pojave u javnosti. Dokaz za to je i širenje informacije da je osnivač kompanije Apple, Stiv Džobs, preminuo od side.
U doba sveopšte digitalizacije i informisanja na internetu svakodnevno se mogu naći primjeri gdje se bilo što odštampano na bijelom papiru, napisano u vordu, uz potpis i pečat pogrešno tumači kao zvanični i važeći dokument. Ovakva vrsta manipulacije je i objava koja se dijeli na društvenim mrežama a u kojoj se tvrdi da je naređeno zatvaranje Fondacije Rokfeler.
Nakon više lažnih istraživanja kojima smo svjedočili uoči parlamentarnih izbora trend objavljivanja izmišljenih anketa se nastavio. Metoda je opet ista, partijama se zapiše proizvoljan procenat podrške a istraživanje se “prišije” nekoj od kredibilnih kuća koja se bavi anketama. I ovoga puta, “žrtva” manipulatora bio je IPSOS, čije se navodno istraživanje o rejtingu političkih partija širilo društvenim mrežama i platformama za komunikaciju poput Vibera.
Ne vjerujte svemu što pročitate u medijima, a pogotovo ne vjerujete svemu što pročitate na društvenim mrežama. Njima se vijesti najbrže šire, one lažne još brže, dovode u zabludu i usmjeravaju na donošenje pogrešnih zaključaka.
Čitajte pažljivo.