Sci-fi filmovi iz ‘80-ih godina nikada nijesu djelovali vjerodostojnije. Ok, roboti još nijesu razvijeni u punom kapacitetu, ali jesu njihovi srodnici – softveri koji oponašaju ljude. Vještačka inteligencija je posljednjih mjeseci tema broj jedan u svjetskim medijima, na društvenim mrežama, ali i u kolonama fekt-čekera. Razlog? – sve je teže napraviti razliku između onoga što je stvarnost, a šta kompjuterski generisan sadržaj.
Sa porastom lako dostupnih AI (AI – vještačka inteligencija) alata, kao što su Chat GPT ili Midjourney, korisnici interneta diljem svijeta uz svega par klikova mogu generisati sadržaj po svojoj želji i mjeri i plasirati ga dalje. Internet zajednica, potom, takav sadržaj prihvata ili odbacuje. Čini se da češće prihvata i zatim ulazimo u začarani krug rasuđivanja – do koje granice je nešto zabava, a nakon koje postaje dezinformacija.
Na primjeru SAD, koje su na radaru određenog broja dezinformatora koji potenciraju kako je zapad “loš i nastran” jedna takva informacija može izazvati ozbiljnije posljedice. Nedavno se pojavila informacija da je u Americi došlo do haosa i eksplozije u Pentagonu. To je pratila uvjerljiva fotografija zgrade u plamenu. Ali, fekt-čekeri su brzo “skočili” na tu objavu i došli do zaključka da je fotografija nastala uz pomoć AI-ja, te da do “haosa” nije došlo.
Kad smo već kod SAD, nekako je teško izostaviti bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Onlajn sferom kružile su fotografije na kojima je Tramp prikazan sa lisicama na rukama. I ovog puta, pogodićete, fotografije su nastale uz malenu pomoć kompjuterskih programa.
Da svjetski lideri nijesu imuni na moć AI-ja, govori nam i primjer predsjednika Rusije, Vladimira Putina. On se u Moskvi sastao sa kineskim kolegom, Sijem Đinpingom, a društvene mreže su se ubrzo usijale jer je počela da kruži fotografija na kojoj Putin, navodno, kleči i Siju ljubi ruku. Prostim pregledom fotografije jasno je da je kreacija AI-ja, jer odiše nelogičnostima, kao što su nesrazmjerno velike cipele koje Putin nosi, dvije ruke spojene u jednu Sijevog pomoćnika, ogromne uši itd. To su neki detalji po kojima je moguće prepoznati sadržaj generisan uz pomoć vještačke inteligencije.
Osim Putina i Trampa, na “meti” vještačke inteligencije našao se i bivši predsjednik Francuske, Fransoa Oland, kojem su dva Rusa smjestila intervju predstavljajući se kao bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Oland je povjerovao jer su Rusi koristili “deepfake” tehnologiju, kojom je moguće vjerodostojno “nalijepiti” nečiju glavu na bilo koje tijelo. Deepfake se može okarakterisati kao podvrsta AI-ja.
Vještačka inteligencija u kružocima društvenih mreža ne koristi se samo za pokušaj unošenja pometnje među svjetskim silama, već i za čistu zabavu koja, nažalost, često prelazi u širenje lažnih vijesti.
Tako smo imali priliku da vidimo navodno posljednjeg neandertalca, koji je kao uslikan početkom 20. vijeka, a koji je veličine kao 3 ili 4 prosječna čovjeka. Mogli smo vidjeti i najvećeg konja ikada snimljenog, koji je navodno živio u Banatu, takođe s početka prošlog vijeka. A, mnogi su se zapitali zašto u ovim krajevima nemamo tako zgodnu ministarku kao što Japan ima zanosnu ministarku zdravlja. Sve pomenute fotografije su izmišljene, a stvorila ih je vještačka inteligencija.
Ono što ostaje otvoreno je pitanje: da li je vještačka inteligencija dobra ili loša. U pomenutim slučajevima definitivno je odgovor pod – b. Da li AI ima svojih prednosti – sigurno da ima. Ali, mane su te koje pozivaju na oprez.
Marko Vukajlović
Novinar Raskrinkavanja
