Metodologija

Platforma prati tekstove objavljene u onlajn medijima, na društvenim mrežama kao i štampane medije i glavne informativne televizijske emisije u Crnoj Gori.

Naš tim novinara i istraživača svakodnevno čitaju i analiziraju medijske i sadržaje na društvenim mrežama, sa posebnim fokusom na objave čija je tačnost upitna.

Pratimo objave i tekstove, preko kojih dolazimo do medija, čija se lista svakodnevno ažurira na našem sajtu.

Sumnjive vijesti nam prijavljuju i savjesni građani – priliku za to imaju na samom našem sajtu kao i preko naših kanala komunikacije (Facebook i Twitter profil Raskrinkavanja).

Osim toga, svim korisnicima društvene mreže Facebook omogućeno je prijavljivanje sadržaja za koji sumnjaju da je lažan direktno putem te mreže – obilježen sadržaj ulazi u sistem kojem Raskrinkavanje ima direktan pristup. Facebook ima i svoj algoritam koji sugeriše sumnjive ili problematiične vijesti.

Platforma Rakrinkavanje analizira članke i objave koje su u javnom interesu.

Raskrinkavanje ne analizira privatne objave na društvenim mrežama i objave koje nijesu u javnom interesu.

Prilikom izbora objava koje analiziramo, Raskrinkavanje daje prednost objava koje se tiču međunarodne i regionalne politike, ljudskih prava i demokratije kao i objavama od posebnog javnog značaja.

Prilikom izbora članaka vodimo računa o političkoj neutralnosti, imajući u vidu isključivo javni interes.

Država, političke partije i političari nemaju kontrolu i uticaj na rad Raskrinkavanja i nijedna politička partija ili strana političkog spektra nije u posebnom fokusu rada i istraživanja redakcije Raskrinkavanja.

Ocjene na platformi Raskrinkavanje baziraju se na provjeri tvrdnji objavljenih u medijima i na društvenim mrežama i utvrđivanju relevantnih činjenica. Istraživanje kojim se utvrđuju činjenice bazira se na korišćenju kredibilnih izvora i metoda, pa svaka fact-checking analiza ima jasno navedene izvore i linkove na iste.

Među izvorima koji se koristite u istraživanju treba istaći sljedeće:

• Zvanični podaci i statistike
• Odgovori i podaci javnih institucija
• Relevantni medijski izvori
• Zvanične izjave relevantnih osoba ili institucija
• Istraživanja relevantnih institucija ili pojedinaca
• Mišljenja eksperata/kinja
• Pravni akti i službeni dokumenti različitog tipa
• Vlastita istraživanja
• Drugi provjerljvi i relevatni izvori

Raskrinkavanje.me poštuje odredbe Kodeksa novinara Crne Gore. U njemu je propisano da su u pripremi izvještaja, novinari/novinarke obavezni da pravilno ocijene opredjeljenja i moguće interese svojih izvora. Ako izvor pripada nekoj interesnoj grupi ili joj je na bilo koji način blizak, to ćemo jasno navesti.

Iz jednog članka može se provjeravati jedna ili više tvrdnji. Za svaku tvrdnju radi se provjera i na osnovu toga se daje ocjena, pri čemu cijeli postupak obavezno uključuje sljedeće korake: izdvajanje tvrdnje koja se ocjenjuje – provjera činjenica – predstavljanje utvrđenih činjenica – davanje ocjene. Analiziramo izvore sumnjivih informacija, načine na koji se prenose, te narative koji se kreiraju u medijima na osnovu tih objava.

U slučaju da su ocijenjene tvrdnje prenijeli drugi mediji, svakoj analizi se, pored originalnog članka, pridružuju i članci koji su prenijeli jednu ili više ocijenjenih tvrdnji.

Kada je više medija prenijelo istu tvrdnju bez navođenja originalnog izvora, on se identifikuje na osnovu utvrđivanja vremena objave sadržaja. Kao originalni članak tretira se najstarija objava, koja je kasnije u cjelini ili dijelom prenesena od strane drugih medija, ukoliko je to moguće utvrditi koristeći sve raspoložive poznate izvore. Obim i učestalost prenošenja tvrdnje prati se od trenutka nastanka originalnog sadržaja do trenutka objavljivanja analize, koji je jasno vidljiv (datum i vrijeme objave članka).

Ukoliko se za time pojavi potreba (reaktuelizacija zastarjele vijesti, nastavak intenzivnog širenja vijesti nakon objavljene analize, itd.), analiza se može naknadno dopuniti novim podacima, uz jasnu naznaku kada, iz kog razloga i na koji način je prvobitni sadržaj proširen.

Tvrdnje koje se ocjenjuju biraju se prvenstveno na osnovu toga što su predstavljene kao činjenice, a njihova provjera za cilj ima da utvrdi u kojoj mjeri one to jesu, te na koji način je informacija dobijena u kontekstu profesionalnih standarda novinarstva koji bi trebali osigurati tačno informisanje. Tvrdnje koje se ocjenjuju prvenstveno dolaze od samih novinara/ki, odnosno kreatora sadržaja na društvenim mrežama i u medijima.

Izuzetak su tvrdnje koje predstavljaju citirane ili parafrazirane izjave trećih osoba, koje takođe mogu biti predmet ocjene. Tačnije, izjave citirane u članku ocjenjuju se onda kada predstavljaju izvor sporne tvrdnje, a nijesu kritički tretirane od strane novinara/ke. Ako je sporna izjava prenesena u članku koji je kritički problematizuje poštujući standarde profesije, ona neće biti predmet ocjenjivanja.

Pod nekritičkim tretiranjem podrazumijevamo da je:

1. izjava sporna sa stanovišta utemeljenosti u činjenicama, ali se tretira kao činjenica, naročito u slučajevima kada autor/ka dalje razrađuje iznesenu tezu bez provjere, propitivanja njene istinitosti i nuđenja dokaza za izneseno;
2. u slučajevima kada je izjava potencijalno štetna po određene osobe/grupe, izjava se predstavlja kao utvrđena činjenica bez kontaktiranja druge strane;
3. u slučajevima kada se radi o temi oko koje postoji javna debata, izjava se predstavlja kao utvrđena činjenica bez navođenja ostalih relevantnih informacija, naročito ako postoje već poznate činjenice koje ne idu u prilog, ili osporavaju iznesenu tezu.

• Podrazumijeva se da se, pri ocjenjivanju citiranih izjava, u obzir uzimaju izjave koje pretenduju na iznošenje činjeničnih tvrdnji, a ne one koje predstavljaju lična mišljenja i tumačenja pojava, tj. izjave koje su jasno formulisane kao subjektivne.
• Izjava se može uzeti u obzir i onda kada se radi osobi čiji je kredibilitet već doveden u pitanje prethodnim provjerama ili od ranije poznatim činjenicama. Kredibilitet izvora se posmatra u onoj mjeri u kojoj je relevantan za analizu iznesene tvrdnje. To su, konkretno, slučajevi kada se za primarni izvor uzimaju osobe za koje je utvrđeno da obmanjuju javnost iznošenjem dokazano netačnih tvrdnji o temi koja se obrađuje; da se lažno predstavljaju kao eksperti/kinje za određenu temu ili oblast u kojoj nemaju ekspertizu; da lažno predstavljaju svoju poziciju ili status u odnosu na određenu temu ili oblast (slučajevi kada se osobe predstavljaju kao nezavisni eksperti, iako imaju jasan i dokaziv lični interes povezan sa jednom od suprotstavljenih strana u priči); i kada se takve izjave nekritički prenesu bez provjere.

Provjera tvrdnje, koja uključuje primjenu metodoloških kriterijuma za ocjene koje se koriste na platformi, te utvrđivanje da li se (i koje) ocjene odnose na izdvojenu tvrdnju. Kada se utvrdi potencijalna primjenjivost predefinisanih kriterijuma, pristupa se provjeri svake pojedinačne tvrdnje u skladu sa metodologijom.

Svi nalazi do kojih se dođe provjerom, a koji su relevantni za ocjenu provjerene tvrdnje, jasno, detaljno i precizno se predstavljaju u analizi obrađenog sadržaja. Sve naknadne informacije (saznanje o novim činjenicama, objavljivanje demantija od strane analiziranog medija, uočene izmjene originalnog sadržaja nakon objavljivanja analize, novi podaci o širenju originalne tvrdnje i sl.) biće jasno naznačene kao naknadno dodati sadržaj u tekstu analize.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Ovu ocjenu dobijaju medijski izvještaji u kojima se prenosi originalni sadržaj drugog medija, a koji sadrži lažnu vijest. Ocjena se daje samo za prenošenje sadržaja koji je kategorisan kao lažna vijest. Prenošenje sadržaja koji su ocijenjeni drugim negativnim ocjenama tretira se isto kao i kreiranje takvih sadržaja.

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

Ocjenu “Pseudonauka” dobija medijski izvještaj koji pokušava da određena mišljenja, stavove, vrijednosti ili nalaze dobijene nenaučnim metodom, predstavi kao naučna otkrića ili činjenice.  U ovakvim izvještajima često se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja, ili se poziva na istraživanja koja nisu u skladu sa naučnom provjerom i utvrđivanjem činjenica.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Ocjenu “Spin” dobija medijski izvještaj kojim autor/ka pokušava da skrene pažnju javnosti sa nekog drugog sadržaja ili činjenice o kojima se u tom trenutku izvještava u medijima. Karakteristično za ovakve medijske izvještaje je da nastaju uglavnom kao reakcija na neki drugi medijski izvještaj ili aktuelni događaj sa kog se želi skrenuti pažnja, a koji je nepovoljan po nekog, uglavnom političkog, aktera. Ova je ocjena stoga specifična po tome što može zavisiti od eksternih faktora, kao što su slučajevi kada određeni medij ignoriše aktuelnu vijest nepovoljnu po jednu stranu, te istovremeno objavi sadržaj koji je nepovoljan po drugu stranu. Pored toga, spin se može prepoznati i po tome što se aktuelna vijest usputno spomene u medijskom izvještaju, ali se fokus zatim prebacuje na 1) pozitivno izvještavanje o akteru koji je „pogođen“ nepovoljnom viješću, ili na 2) vijest nepovoljnu po drugu stranu.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.

Ocjenu ‘’Istorijski revizionizam’’ dobija medijski izvještaj koji sadrži svjesno, namjerno i netačno interpretiranje ili falsifikovanje istorijskih činjenica utvrđenih kroz relevantna naučna istraživanja.

Ocjenu “Greška” dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti sa nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utiče na javnost.

Oznakom “Cenzura” obilježeni su medijski sadržaji za koje se ispostavi da su djelimično ili u cjelini cenzurisani. To su najčešće sadržaji koji su uklonjeni ubrzo po objavljivanju, a bez jasnog obrazloženja redakcije. U ovom smislu, praviće se razlika između stilskih i drugih vrsta ažuriranja, s obzirom da se cenzura prije svega odnosi na sadržaje koji se bave politički osjetljivim i temama od javnog interesa, a koji su bez jasnog razloga “nestali”.

Ocjenu „Prikriveno oglašavanje“ dobija plaćeni oglas koji je predstavljen kao urednički sadržaj. Ovakvi izvještaji izgledaju kao novinarski/autorski tekstovi, iako je riječ o sponzorisanom sadržaju. Ova ocjena daje se u slučajevima kada takvi sadržaji nisu jasno označeni kao reklame  ili sponzorisani članci, što nalažu pravila profesije.

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.

Ocjenom „Neutemeljeno“ označeni su medijski izveštaji koji se ne baziraju na jasnom izvoru i za koje se istraživanjem ne može utvrditi ko su izvori za tvrdnje iznete u članku.

Ocjenu „Satira“ dobija medijski sadržaj koji koristi izmišljene vijesti s ciljem satiričnog prikaza stvarnosti. Ovo je primjer medijskog izvještaja koji nije problematičan, ako medij jasno naznači da se radi o satiričnom sadržaju. Cilj uključivanja ove ocjene u metodologiju jeste ukazivanje na ovu vrstu sadržaja u situacijama kada on može napraviti privid da se radi o istinitom medijskom izvještaju i postati potencijalno štetan u slučaju daljeg prenošenja bez provjere i jasne naznake da se radi o satiri. U našoj metodologiji, ovu ocjenu dobija samo sadržaj za koji medij koji je autor istog jasno naglasi da je riječ o satiri.

Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje naa jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.