Iako svakodnevno izvještavaju o dešavanjima i izborima u Crnoj Gori, mediji iz Srbije taj sadržaj izuzetno rijetko dijele na društvenim mrežama.
CDT je analizirao sve objave četiri redakcije iz Srbije – Sputnjika, Kurira, Večernjih novosti i Alo-a koje su se našle na društvenoj mreži Facebook. Monitoring je imao za cilj da pokaže uključenost regionalnih medija i zainteresovanost za dešavanja u Crnoj Gori, te da pruži odgovor na pitanje koje informacije i u kojoj mjeri najčitaniji portali objavljuju putem društvenih mreža.
Monitoring selektovanih medija obuhvatio je period od tri nedjelje (10-31.maj), počevši od datuma predaje prve liste za predstojeće vanredne parlamentarne izbore koji su zakazani za 11. jun.
Najveći broj medijskih objava o Crnoj Gori, putem društvenih mreža, podijelila je ispostava Sputnika.
Portal Sputnik je svakodnevno izvještavao o dešavanjima u Crnoj Gori, a u periodu od 10-31. maja na veb stranici ovog portala u prosjeku su dnevno objavljivane četiri vijesti koje su sadržale informacije iz naše zemlje. U istom vremenskom periodu, putem Fejsbuka, Sputnik je ukupno podijelio 20 vijesti.
Ova redakcija je putem društvenih mreža javnosti podijelila pisanja o aktivnostima Srpske pravoslavne crkve (SPC), skupovima podrške Srbima na Kosovu, aktivnostima SO Zeta vezanim za povlačenje priznanja Kosova. Dijelile su objave o rezultatima istraživanja vezanim za srpski jezik u Crnoj Gori, navodnim sukobima u pokretu Evropa sad, aktivnostima Demokratskog fronta, te inauguraciji predsjednika Jakova Milatovića i njegovom pozivu predsjednici Kosova da prisustvuje toj ceremoniji, kao i negativne tekstove o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) i njenom poglavaru.
Monitoringom srpskih portala Kurir, Alo i Novosti, tim CDT-a došao je do zaključka da uprkos tome što je na njihovim veb stranicama prisutan određeni broj članaka koji se odnose na dešavanja i parlamentarne izbore u Crnoj Gori, na društvenoj mreži Fejsbuk gotovo da ne objavljuju takve informacije.
Ukoliko i podijele takav sadržaj na svojoj Fejsbuk stranici, riječ je o zaista zanemarljivom broju objava.
I dok su portali Večernje novosti i Alo u periodu od 10-31. maja svakodnevno objavljivali informacije o Crnoj Gori, u prosjeku šest, odnosno devet dnevno – samo po jedna informacija se našla na Fejsbuk nalozima ovih medija – o dojavi za bombu na aerodromu u Podgorici, navodeći da je su u Crnoj Gori haos i drama.
Znatno manje objava o Crnoj Gori u istom periodu našlo se na portalu Kurir, gdje su u prosjeku objavljivane dvije informacije dnevno. Kurir je na Fejsbuku objavio četiri informacije, dvije iz crne hronike, jednu vezanu za kćerku Duška Kneževića i jednu o stajlingu supruge predsjednika Crne Gore.
Ovo se djelimično može obrazložiti time da nam iskustvo iz prethodna dva izborna ciklusa govori da do najveće zainteresovanosti regionalnih medija dolazi neposredno uoči i tokom izbornog dana. Upravo takve informacije u najvećoj mjeri i pronađu put to društvenih mreža kako bi ostvarile veću vidljivost i izazvale interakciju čitalaca. Manju zainteresovanost regionalnih medija za izbore u Crnoj Gori važno je sagledati i u kontekstu najnovijih dešavanja na Kosovu i protestima u Srbiji.
Monitoring je sproveden uz tehničku i finansijsku podršku NDI, kao i pomoć pri uspostavljanju metodologije i alata za prikupljanje podataka.
