Politička i društvena situacija u Crnoj Gori je toliko složena da je zaokupila pažnju, ne samo široke domaće, već i regionalne javnosti, pa sve do Brisela. Formiranje nove Vlade u stopu prati najavljeni popis stanovništva. Tako su dvije, naočigled, razdvojene stvari, stavljene pod istu kapu.
Za one koji nijesu imali prilike da isprate na ulici i na društvenim mrežama: političke partije, mediji koji ih podržavaju, pojedine NVO i ostali nijesu štedjeli ni snage ni novca, pa su na ulicama i na Fejsbuku osvanula uputstva u vidu bilborda i grafika za izjašnjavanje prilikom – statističkog procesa, dok opozicija poziva na bojkot.
S obzirom na pomenutu kompleksnu političku, ali i društvenu situaciju u zemlji, reagovao je i Evropski parlament, koji je pozvao na odgađanje popisa. Mandatar za sastav nove Vlade, Milojko Spajić, najavio je da će to i uraditi, makar na mjesec.
Raskrinkavanje i CDT iz dana u dan prate razvoj situacije i ukazuju na dezinformacije i preporuke vezane za ovaj proces koji, kako se čini, ipak neće izgubiti političku konotaciju.
O dezinformacijama vezanim za popis već smo pisali: od toga da se 1909. i 1921. nije pisala nacionalnost, do toga da popis neće pokazati koliko funkcioneri imaju stanova, pa do izmišljenih izjava političara i nekih recikliranih. Sve to, izgleda, nije dovoljno, jer su se regionalni igrači aktivno uključili i pokušavaju direktno ili indirektno da utiču na sam proces.
Tako smo sa različitih nacionalističkih portala mogli čitati uvrjedljive naslove da “šiptari” iI “milogorci” nastaljaju sa ometanjem popisa”, dok su se hrvatske kolege zabrinule da li će “Crna Gora opstati kao država i nacija”.
U finalu pretpopisne kampanje primat je preuzeo istoričar Aleksandar Raković čije su dezinforamcije fakt-čekeri ranije razobličili pozivajući sve one koji se na popisu izjasne kao Srbi da sačuvaju kopije popisnica, kako bi se na osnovu njih mogli pozvati na uživanje prava u Srbiji. Nekoliko dana kasnije, ljudi iz vrha srpske vlasti ugostili su predstavnike Saveza studenata Crne Gore u Srbiji i Rakovićevu ideju predstavili kao ostvarivu. CDT je pozvao Vladu Crne Gore da uputi protest Vladi Republike Srbije zbog nedopuštenog miješanja u popis, na osnovu zakona obije zemlje, kao i evropskih regulativa.
Zaključak cijele ove priče je da je politika de fakto postala sastavni dio svakog aspekta života u Crnoj Gori. U tome najveću štetu trpe građanke i građani, koji su vjerovatno više sluđeni i od ogromne količine (dez)informacija ne mogu ni da razumiju – da li treba da daju podatke, koji bi trebalo da postanu dio statistike, ili – izlaze na (još jedne) izbore, kako su to znali da kažu gosti na Pink TV.
Na drugoj strani, statistika je neumoljiva i Crna Gora sigurno ima prečih problema od nacionalnih opredjeljenja, vjerske pripadnosti i izjašnjavanja o jeziku kojim se ljudi koji ovdje žive služe.
Prema istraživanju DSD-a i CDT-a, u periodu 2011-2021. iz Crne Gore se odselilo oko 75 hiljada ljudi, a negativni trendovi se nastavljaju. Ako se nastavi u ritmu miješanja politike u sve pore društva, možda će za koju deceniju popis stanovništva zaista biti pravi statistički proces, lak za izvesti, jer će čuvenih popisnica biti jako, jako malo.
