Izjave svjetskih zvaničnika, političkih lidera, predstavnika velikih korporacija ili generalno javnih ličnosti, koje su poznate i van granica svojih država, imaju veliki odjek u javnosti u zavisnosti od aktuelnih globalnih dešavanja i političkog ili društvenog konteksta u koji su smještene.
Ukoliko imaju prizvuk senzacionalizma njihov potencijal je još i veći, a putem korišćenja klikbejt naslova često i pronicljivog čitaoca ili gledaoca natjeraju da bar na kratko postane konzument tog sadržaja.
No, najveći problem predstavlja što prosječnom čitaocu nije uvijek lako utvrditi kada i gdje su te izjave nastale, u kom kontekstu i ono najvažnije – jesu li one uopšte vjerodostojno prenijete i istinite.
Na mnoge o njih, čak i na one banalne, ukazali smo u prethodnom periodu, upozoravajući tako naše čitaoce da je riječ o fabrikovanim izjavama. Jedna od njih je izjava pape Franja, kojem je pripisano da je kazao da su planovi Klausa Švaba, lidera Svjetskog ekonomskog foruma, vrjedniji od samog Hrišćanstva. Provjerili smo ove navode i došli do zaključa da papa to nikada nije rekao.
Sukob Izraela i Palestine pokazao se kao idealno tlo za širenje ovakvih vrsta manipulativnih i netačnih objava, pa smo imali priliku da pročitamo kako je “Putin potvrdio slanje vojske u Palestinu”, “Podrška Palestini kad god zatreba i zatraži” – riječi su pripisane lideru Sjeverne Koreje Kim Džong Unu, “Branićemo Palestinu po svaku cijenu”, navodno je rekao turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan… Svima je zajedničko jedno – izmišljene su.
Tu je naravno i američki predsjednik Džo Bajden, za kojeg, ukoliko se informišete putem društvenih mreža, bar dva puta morate provjeriti da li je zaista nešto rekao, imajući u vidu učestalost fabrikovanja njegovih izjava. “Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku pretvoriće se u napredak Amerike”, glasi citat kojim su pojedini regionalni marginalni portali izvijestili o tome “kako Bajden vidi svijet oko sebe”. Međutim američki predsjednik nije tako nešto rekao, već je izjava izvučena iz konteksta. U isti “koš” može se staviti i izjava premijer Bugarske, Nikolaj Denkov, kojem je pripisano da je kazao da Evropa želi dio Rusije, ali i izjava generalnog sekretara NATO-a, Jens Stoltenberga da su “zalihe oružja NATO snaga na nuli”. Sve one zavrijedile su ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Dezinformatori nijesu zapostavili ni crnogorske prilike, pa su za svrhu uticaja na organizovanje popisa u zemlji izmislili izjavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšeg gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića, u kojoj je kazao da se ne smije bojkotovati popis. U sličnom “sosu” našli su se lideri koalicije Za budućnost Crne Gore, Andrija Mandić i Milan Knežević. Njima je montažom “prilijepljeno” da će se na popisu izjasniti kao Crnogorci.
Jedno je sigurno, ovakav vid dezinformisanja može uticati na mišljenje građana, njihove zaključke, a u nedostatku vremena ili znanja o alatima za provjeru informacija koje im se svakodnevno plasiraju, mogu sporni sadržaj i sami šerovati i tako ga učiniti dostupnijim većem broju čitalaca.
