Kada se pomene CSI, većini ljudi na pamet padne krimi serija o forenzičarima iz Majamija, njen glavni lik Horejšio Kejn i njegovo kultno stavljanje naočari za sunce u momentu kada šalje ključnu poruku.
Ipak, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, CSI se vezuje za nešto sasvim drugačije od forenzike i sunčanog Majamija – za istraživanja javnog mnjenja i to isključivo istraživanja vezana za izbore u Crnoj Gori.
Kako istraživanja javnog mnjenja uvijek privlače pažnju javnosti, posebno u momentima pred izbore, tako smo i dobili trend objavljivanja grafike sa navodnim rejtingom politčara i partija na koje se nalijepi ime neke od poznatih agencija. Ovakva metoda dezinformisanja je jeftina i efikasna. Na internetu postoje sajtovi na kojima je potrebno ukucati imena i podatke i dobijate gotovu grafiku koju možete predstaviti kao istraživanje javnog mnjenja i podijeliti na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu.
Ipak, postoje i suptilnije metode. Metode CSI-a. Pred skoro svake izbore u Crnoj Gori izvjesni Centar samostalnih istraživača (CSI) iz Beograda objavljuje istraživanja javnog mnjenja i projekcije izbornih rezultata.
CSI je ovoga puta izašao sa spektakularnom novom metodologijom, pa su, kako tvrde, umjesto standardnih 1.000 do 1.500 ispitanika, istraživanje sproveli na čak 323.658 građana Crne Gore. Biračko pravo u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) ima 542.154 građana. Dakle, CSI je telefonom zvao daleko više od polovine građana sa pravom glasa u Crnoj Gori, tako makar tvrde.
CSI je naveo da su dosadašnja ispitivanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, rađena na tzv. reprezentativnom uzorku od 1000 ljudi.
„Koliko je taj uzorak reprezentativan govori činjenica da su se sva ta ispitivanja pokazala kao netačna, odnosno bila su rezultat spinova i manipulacija. Zato nema sumnje da je ovo istraživanje, koje je sprovedeno na čak 323.658 građana, tačno i relevantno“, rekli su iz CSI.
Njihovo istraživanje objavili su Borba, Adria, Alo, Kurir, Srbija Danas, Pogled, 24Inform.me, In4S…
Prema tom istraživanju, u drugi krug predsjedničkih izbora navodno će proći Milo Đukanović i Andrija Mandić. Ono što je karakteristično za sva istraživanja CSI-a je da u svima projektuju upravo da će najbolje rezultate ostvariti DPS i DF i njihovi kandidati.
Specijalizovani za crnogorske izbore?
Na internetu nije moguće naći nikakvo istraživanje CSI-a osim onih o izborima u Crnoj Gori. Tako je CSI u martu 2011. preko portala Borba objavio istraživanje vezano za lokalne izbore u Beranama, obavještavajući javnost da najveću podršku imaju koalicije okupljene oko DPS-a i Demokratskog fronta. CSI je ovdje pogodio „fifti-fifti“. DPS jeste osvojio najveći broj glasova u Beranama i devet mandata, ali je Socijalistička narodna partija ovojila mandat više (7) od DF-a (6) koji je u istraživanju CSI-a imao samo 0,3 odsto manju podršku od DPS-a.
Isti CSI (ne iz Majamija) je 16. oktobra, svega nedjelju dana pred izbore, objavila istraživanje koje je prognoziralo da će nosilac nove vlasti u Podgorici biti DF.
„Kako su naveli, prema istraživanju, za koaliciju oko DPS, koju čine i SDP, SD, LP, se izjasnilo 39,4% građana, dok bi DF podržalo 19,7% anketiranih. Na trećem mestu je koalicija Demokrata sa 14,7%, dok Evropa sad ima podršku 12,4%. Iz CSI-a dodaju da se za građanski pokret URA premijera Abazovića izjasnilo 8,8% glasača, dok će ispod cenzusa ostati SNP, novoosnovana stranka Preokret i Svetosavska stranka“ objavio je tada CSI. I ovoga puta je stvarnost demantovala CSI. Pokret “Svi za naš grad” koji je predvodio DPS osvojio je 38,1 odsto, pokret “Evropa sad”- 21,7 odsto a koalicija oko DF-a, “Za budućnost Podgorice”- 18,2 odsto – što znači da DF nije nosilac vlasti u Glavnom gradu.
Ni sajta, ni upisa, ni kontakta
Kada na interentu pretražite Centar samostalnih istraživača nećete pronaći ništa drugo osim njihovih istraživanja. Nema sajta, nema kontakta, ništa. CSI-a nema ni u registrima srpske Agencije za privredne registre. Dakle, nisu registrovani kao privredno društvo. Nema ih ni u crnogorskom Centralnom registru privrednih subjekata.
Redakcija Raskrinkavanja je nakon objave navodnog istraživanja, kontaktirala redakcije Adrie i Borbe sa pitanjima da li imaju ikakve podatke o Centru samostalnih istraživača, da li nas mogu uputiti na originalno istraživanje ili sajt na kojem je ono objavljeno, za koga je rađeno istraživanje i ko ga je prezentovao.
Dobili smo odgovor da im je na redakcijski mejl stiglo saopštenje i grafika sa mejla centarsamostalnihistraživača@gmail.com. U saopštenju koje je dostavljeno tim redakcijama nema podatka o tome za čije je potrebe rađeno istraživanje.
Redakcija Raskrinkavanja je na adresu sa koje je poslato saopštenje poslala sljedeća pitanja:
- S obzirom na to da je na internetu nemoguće pronaći bilo šta o Centru samostalnih istraživača (CSI) i da organizacije nema registrima Agencije za privredne registre, možete li nam reći nešto više o istraživačkom timu Centra samostalnih istraživača?
- Koliko dugo Centar postoji? Ko su metodolozi Vašeg Centra?
- S obzirom na činjenicu da se pretragom na internetu dolazi samo do vaših istraživanja vezanih za izbore u Crnoj Gori, da li nas možete uputiti na Vaša druga istraživanja koja se ne odnose na izborne procese u Crnoj Gori?
- Kada je predizborno istraživanje sprovedeno i za čije potrebe je urađeno?
- Telefonska CATI istraživanja se opisuju kao primjerena za marketinška istraživanja, ali ne i za projekte visokog nivoa osjetljivosti, kao što su politička istraživanja. Stoga, na koji način je kreiran uzorački okvir?
- Iz koje baze podataka ste izvukli brojeve?
- Da li uzorački okvir obuhvata sve tri mreže mobilne telefonije, kao i fiksnu?
- Kako ste obezbijedili tako dobar response rate (323.658 građana Crne Gore), odnosno stopu odgovora putem telefona?
- Kako je obezbijeđena ravnomjerna zastupljenost po socio-demografskim karakteristikama? Kvote u skladu sa rezultatima popisa ili neki drugi način?
- Da li neponderisana baza podataka ima određena zakrivljenja distribucije?
- Gdje je ta metoda jos primijenjena i možete li podijeliti izvor koji je dodatno opisuje?
- Zašto ste se odlučili za uzorak ove veličine kada je uzorak od 1000-1500 ispitanika svjetski standard za najznačajnija akademska istraživanja na svjetskom nivou za države veličine Crne Gore i kada su troškovi za način istraživanja koje ste naveli i do 200-300 puta veći?
Odgovore nismo dobili.
Saopštenje samo za odabrane?
Takođe, Raskrinkavanju je iz više crnogorskih medija, odnosno portala Vijesti, agencije MINA i Pobjede potvrđeno da oni nisu dobili saopštenje koje su objavili mediji koje smo naveli. Kako CSI odlučuje kome će poslati podatke svojih istraživanja ostaje nepoznato, s obzirom na to da ne šalju svoja saopštenja vezana za crnogorske izbore medijima koji su među najčitanijima u Crnoj Gori.
Direktor agencije DAMAR, Vuk Čađenović je za Raskrinkavanje objasnio da u istraživanju nije vidio dio koji se odnosi na metodologiju izuzev veličine uzorka.
„Nema informacija o vremenu prikupljanja podataka, kao ni o margini greške. Ovo su osnovni elementi koji govore o metodologiji a samim tim i o pouzdanosti istraživanja“, rekao je Čađenović.
On je istakao da je neoubičajeno je da je istraživanje rađeno na toliko velikom uzorku kako se tvrdi, i dodaje da je standard u praksi 1000 ispitanika koji su proporcionalno raspoređeni.
„Nije nemoguće realizovati i anketno istraživanje na uzorku od 300 hiljada, ali to iziskuje značajna sredstva i organizaciju. Takođe se postavlja pitanje da li je isplativo realizovati istraživanje na tako velikom uzorku“, ukazao je Čađenović.
Kako odgovore od CSI nismo dobili ostaje upitno kako se agenciji iz Beograda, koja nije registrovana i nema svoj sajt, isplati da radi istraživanje na više od 300 hiljada građana druge države?
Mediji prekršili zakon i Kodeks novinara
Objavljivanjem istraživanja 11 dana prije izbora Adria, Borba, IN4S, Pogled i 24inform.me su prekršili Zakon o izboru odbornika i poslanika.
Ovaj Zakon propisuje da u roku od 15 dana prije dana održavanja izbora, u programima radio-difuznih servisa i drugih medija nije dozvoljeno objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja, drugih istraživanja i analiza u vezi sa opredjeljenjem građana u pogledu procjene rezultata izbora.
Takođe, mediji su objavljivanjem istraživanja bez navođenja kada je sprovedeno i za čije potrebe je urađeno prekrišili i Kodeks novinara Crne Gore koji propisuje da kada objavljuju rezultate agencija za ispitivanje javnog mnijenja, mediji treba da navedu broj ispitanika, datum sprovođenja istraživanja, identitet naručioca istraživanja, kao i pitanja postavljena u anketi.
Darvin Murić
Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me
