Greta Tunberg, ekološka aktivistkinja koja odavno pokušava da učini svijet boljim mjestom za život, često je na meti neistomišljenika. Ovih dana, s obzirom na to da su klimatske promjene preuzele primat u dezinformacionom ekosistemu, nije ni čudo što je mlada Šveđanka ponovo na meti.
Na društvenim mrežama se pojavio isječak njenog gostovanja u okviru nekog panela, na kojem je, sudeći po tom kratkom videu rekla:
“Ako možemo spasiti banke, onda možemo spasiti svijet.” Greta Tunberg
Autor objave se ismijava Tunbergovoj, dovodeći u pitanje njen kredibilitet jer, navodno, ima zaštitnički stav prema “zlim” bankama. Post je za kratko vrijeme dobio dosta publike i komentara, a samo jedan od njih kaže da je “guraju globalisti, satanisti, kabalisti, cionisti, klubovi”…
Greta jeste izgovorila gorepomenute riječi, ali naravno – ne u tom kontekstu. Ona je 2019. razgovarala sa kanadskom novinarkom Naomi Klajn. Tekst razgovora na The Intercept-u je naslovljen identično kao u spornom postu: “Greta Tunberg o klimatskoj borbi: ako možemo spasiti banke, onda možemo spasiti svijet”. Snimak razgovora dostupan je na Jutjubu, a Tunbergova je u stvari na pitanje novinarke da li je borba protiv klimatskih promjena preskup i prevelik problem rekla:
„Novac je tu, ako možemo da spasemo banke, onda možemo da spasimo i svijet… Mislim, ako postoji nešto što nam ne nedostaje na ovom svijetu, to je novac“, rekla je Greta.
Greta je tom prilikom aludirala da – ako vlade imaju novca da izbavljaju banke, onda imaju novca i za zaštitu životne sredine i dodala da fali političke i socijalne volje za promjene na bolje.
Ovom temom bavio se i Rojters.
Greta je, evidentno, istrgnuta iz konteksta a takva praksa postala je veoma popularna kod nekih dezinformatora, koji uz pomoć par kompjuterskih programa mogu plasirati dezinformaciju ove vrste i narušiti nečiji ugled ili uticati na aktuelni narativ.
Zbog očigledne namjere da se Gretine riječi predstave u pogrešnom svjetlu, ova objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
