Prirodne katastrofe osim na mjestu događaja, izazivaju metež i na društvenim mrežama. Sa namjerom da se u što kraćem vremenskom periodu podijeli posljednja informacija, provuku se, namjerno ili nenamjerno, i dezinformacije.
Nakon zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je pogodio Tursku i Siriju u ponedjeljak, 6. februara, na društvenim mrežama su se pojavili brojni video zapisi i fotografije koje svjedoče o strašnim prizorima.
Jedan takav snimak je objavljen na Fejsbuk stranici Vijesti iz Bijelog Polja koji prikazuje kadrove cunamija na obali pogođenog podneblja, uz opis:
“VIDEO: NAKON ZEMLJOTRESA, CUNAMI POGODIO OBALU TURSKE I SIRIJE
Nakon razornog zemljotresa koji je zahvatio dijelove Turske i Sirije, tursku obalu pogodio je i cunami”, navedeno je na Fejsbuk stranici Vijesti iz Bijelog Polja.
Prosječan korisnih društvenih mreža najčešće u kriznim situacijama ne proispituje vjerodostojnost sadržaja koji u takvim okolnostima izaziva snažnu emocionalnu reakciju i empatiju. Međutim, mi jesmo i za video koji je objavljen na Fejsbuk stranici utvrdili smo da datira par godina unazad.
Obrnuta pretraga skrinšota iz videa nas je dovela do 2017. godine i grada na obali Južne Afrike. Na Ju Tjub kanalu Sun Newspapers objavljen je video koji je pregledan više od 63 miliona puta, a u opisu je navedena i lokacija.
“Duran plaža zatvorena zbog dramatičnih visokih vazdušnih talasa”
Pretragom ključnih riječi moguće je naći više video zapisa i priloga nastalih tokom marta 2017. o katastrofi u Durbanu, a koji imaju identične kadrove kao video objavljen na Fejsbuku. (1:44)
Dodatna potvrda da kadrovi ne prikazuju cunami u Turskoj je objava britanskok portala Mirror, koja datira od 14. marta 2017. U toj objavi se objašnjava da je moguće da su talasi izazvani ciklonom kod obale Madgaskara, zbog čega su plaže u Durbanu tada zatvorile pristup plažama.
Zbog dokaza koji nedosmisleno dokazuju da je video koji navodno prikazuje cunami u Turskoj i Siriji zapravo snimljen mnogo prije katastrofe koja je zadisela te dvije sržave, Fejsbuk objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
