U vanrednim okolnostima kao što je pandemija koronavirusa mediji moraju obratiti posebnu pažnju na osjetljive informacije…
Dnevni list Vijesti je 26.03. objavio tekst pod naslovom
Srbija konfiskovala respiratore za Crnu Goru
Ovaj naslov prekrio je cijelu naslovnu stranu njihovog štampanog izdanja. Tekst je objavljen i na njihovom online portalu. Prenijeli su ga i domaći i regionalni portali: Volim Podgoricu, Glas Istre, Večernji.hr, CDM, Mina news, Portal analitika, Tportal.hr.
Vijesti su informaciju dobile od direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, Seada Čirgića. U tekstu se navodi:
“Tri od pet naručenh aparata konfiskovana na granici”, potvrdio je “Vijestima” direktor FZO Sead Čirgić
Vijesti su citirale i njegovu izjavu:
“Što se tiče tri respiratora, ne možemo računati na njih, jer ih je konfiskovala Republika Srbija. Aparati su naručeni od predstavnika švedskog proizvođača respiratora, koji ima sjedište u Srbiji. Ali s obzirom na to da je za tu vrstu opreme uvedena zabrana, isporuka nije moguća”
Vijesti u tekstu navode i da su kontaktirali i Ambasadu Crne Gore u Srbiji i Ambasadu Srbije u Crnoj Gori, ali da od njih nijesu dobili odgovor na postavljena pitanja.
U toku dana su počele da se pojavljuju nove i drugačije informacije. Fond za zdravstvo je izdao saopštenje u kome je saopštio da je dobavljač “informisao je Fond, kao naručioca, i Ministarstvo zdravlja da nije u mogućnosti da izvrši isporuku, jer je od strane predstavništva proizvođača ugovorenih respiratora čije je sjedište u Beogradu, sa kojeg područja je i trebala biti izvršena isporuka, obaviješten da respiratori ne mogu biti isporučeni jer je Vlada Republike Srbije zabranila izvoz medicinskih sredstava i opreme”. Firma dobavljač, Farmont, je pojasnila da “Roba nije ni dolazila do srpske granice, već se roba nalazila na carinskom lageru u Beogradu.” Ambasada Srbije u Podgorici je saopštila da je RFZO Srbije “po zakonitoj proceduri i ugovoru, pomenute respiratore kupio od firme Medical Invovation, i nisu imali nikakva saznanja o bilo kakvom drugom poslovnom aranžmanu sa CG.”
Za ispravno razumijevanje ove analize važno je napomenuti da se, shodno utvrđenoj metodologiji, Raskrinkavanje.me ne bavi analizom tačnosti izjave od strane zvaničnika već se bavi izvještavanjem – odnosno načinom na koji je konkretan medij postupio u nekoj situaciji.
U analizi ove objave, bavili smo se načinom na koji je iznesena tvrdnja kontekstualizovana, da li je došlo do zanemarivanja ili iskrivljivanja relevantnih informacija, i da li je favorizovan određeni narativ u odnosu na neki drugi koji mu je suprotstavljen (propuštanje kontaktiranja druge strane; izostavljanje poznatih činjenica koje ne idu u prilog iznesenoj tvrdnji).
Vijesti jesu imale kredibilnog sagovornika koji mora snositi odgovornost za svoje izjave. Takođe, postojao je opravdan javni interes da ova informacija bude objavljena. Međutim, Vijesti su propustile da u ovom tekstu naglase izrazito bitnu informaciju koja dalje mijenja kontekst cijelom događaju – da je izvoz medicinske opreme iz Srbije, u tom momentu, zabranjen.
Vijesti su u tekstu navele da su kontaktirale relevantne institucije, ali da njihovi odgovori nijesu stigli do objavljivanja teksta. U ovoj situaciji, kada su građani posebno zainteresovani za temu koja znači spasavanje života, i u ambijentu zategnutih odnosa između dvije države u poslednje vrijeme, ovi odgovori su bili krucijalni, da narativ direktora Čirgića ne bi bio favorizovan. U ovom slučaju, nije bilo dovoljno samo kontaktirati drugu stranu, već i dobiti odgovore od nje.
Zbog propuštanja da provjere informacije iz više izvora, daju stavove svih strana i izbalansirano prikažu širi kontekst događaja, objavu Vijesti ocjenjujemo kao “pristrasno izvještavanje”. Ovu ocjenu dajemo i tekstovima na portalima koju su ovu vijest prenijeli.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Pozivamo medije da u vanrednim okolnostima uvedu vanredne mjere provjere informacija i vanrednu pažnju posvete izboru poruka, riječi i slika. Ono što je u redovnim okolnostima uobičajena praksa sada može prestavljati rizik da se uznemiri javnost.
Pozivamo institucije da medijima u nakraćem roku daju precizne i provjerene odgovore. Svijet se ne bori samo s pandemijom, nego i s infodemijom, i tu bitku ne možemo dobiti bez podrške kredibilnih medija i profesionalnih novinara, koji ovih dana rade izuzetno važan i izuzetno težak posao.
Vijesti online: Pristrasno izvještavanje | CDM: Pristrasno izvještavanje | Volim Podgoricu: Pristrasno izvještavanje | Glas Istre: Pristrasno izvještavanje | vecernji.hr: Pristrasno izvještavanje | MINA: Pristrasno izvještavanje | Portal Analitika: Pristrasno izvještavanje
