Brojne crnogorske javne ličnosti su već neko vrijeme žrtve onlajn prevara i lažnih oglasa, a sada se javlja još jedna, bizarnija i neprijatnija, pojava. Žrtva ovog puta je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Na Fejsbuku su se pojavila dva posta, koji djeluju kao link do portala Vijesti na kojima se može vidjeti Ćalović Markovićeva, a postove prate opisi: (1, 2) (arhivirano: 1, 2)
Opraštamo se od Vanja Ćalović Marković. Najtužniji dan za Crnu Goru.
Vanja Ćalović je otišao predaleko na televiziji uživo i rekao previše. Voditelj je to nazvao „neodgovornim“ i rekao da bi informacije ovolikih razmera mogle uzdrmati temelje crnogorskog društva.
Klikom na linkove pretraga ne vodi nigdje dalje, što bi trebalo da znači da više nijesu aktivni. Odlaskom na stranicu koja je postavila linkove, Wyred logistics, sporne objave se ne mogu naći. Moguće je pronaći samo jednu istu objavu, odnosno status, iz 2021. Sudeći po informacijama koje su ostavljene na stranici, radi se o profilu (fiktivne?) logističke kompanije, sa sjedištem u Nigeriji.
Odlaskom na originalni link portala Vijesti.me može se doći do zaključka da je u pitanju definitivno neka vrsta prevare. Kakve, ne možemo više znati, jer linkovi ne rade.
Na isti način prethodno smo pisali o slučaju novinarke Tamare Nikčević.
I prije Ćalović Markovićeve, crnogorske javne ličnosti bile su na meti lažnih reklama. Likovi i djela novinarke i voditeljke Marije Razić, doktora Raca Mijanovića i drugih, zloupotrijebljeni su putem fotošopa i alata za vještačku inteligenciju kako bi se promovisali razni preparati i suplementi za zdravlje.
Prethodno smo pisali o lažnoj stranici Gradskog saobraćaja u Podgorici, koja je takođe nudila linkove za navodne akcije za prevoz, a linkovi su na kraju vodili do opcije gdje se ostavljaju podaci sa bankovnih kartica. Dakle, nije teško zaključiti šta je cilj ovakvih, lažnih objava.
Sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
