Skepticizam prema vakcinama i dalje je prisutan uprkos širokom medicinskom konsenzusu o značaju i neophodnosti vakcinacije. Ono što je posebno problematično jeste širenje različitih zabluda o vakcinama, neprovjerenih informacija o njihovoj navodnoj štetnosti, tvrdnji da izazivaju različite bolesti, te mišljenja da se kao posljedica vakcinacije mogu javiti i smrtni ishodi kod velikog broja ljudi.
Objava te vrste našla se 8. septembra na jednom Facebook profilu, a podijeljena je više od 200 puta među korisnicima te društvene mreže.
U video snimku se navodi:
„Mnogo je medija gdje se puno priča o ideji obaveznog vakcinisanja. To izgleda čudno jer mnoge od njih imaju štetne sastojke, toksini, zagađivači, DNK materijali za izmjenu, RFID identifikatori, agensi koji uzrokuju sterilnost, kancerogeni ko zna šta još, jer neće da nam kažu“.
Narator dodaje i da:
„Većina vakcina ima dodatke koji su toksični, koji šokiraju vaš imunološki sistem, koji reaguje navodno da će vakcina imati bolje šanse za rad. Ali kad je vaš imunološki sistem u šoku puno stvari može poći po zlu sa vašim zdravljem“.
Ovakvi navodi o štetnim sastojcima vakcina, posebnim dodacima i negativnim efektima koji se nužno javljaju kao posljedica vakcinisanja nemaju uporište u medicini, niti se mogu potkrijepiti dokazima.
Tačno je da neke vakcine sadrže određene dodatke (adjuvanse) odnosno sastojke koji pomažu stvaranju jačeg imunološkog odgovora kod ljudi koji primaju vakcine. U vakcinama za primjenu kod ljudi, najduže se kao adjuvansi koriste soli aluminijuma, ali je posljednjih decenija nekoliko novih adjuvanasa uključeno u vakcine koje su odobrene za primjenu.
Međutim, vakcine ne sadrže „zagađivače“, „toksine“ ni „agense koji uzrokuju sterilnost“ kako se to između ostalog navodi u video snimku koji je predmet ove faktografske provjere.
„Vakcine koje sadrže adjuvanse mogu izazvati više lokalnih reakcija (poput crvenila, otoka i bolova na mjestu ubrizgavanja), kao i više sistemskih reakcija (poput groznice, osjećaja hladnoće i bolova u tijelu) u odnosu na vakcine koje ne sadrže adjuvanse“, navodi se na sajtu američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Dodatno, tvrdnja da vakcine izazivaju mnoge štetne neželjene efekte, bolesti, pa čak i smrt spada u jednu od šest najčešćih zabluda koje se tiču vakcinacije. Vakcine su zapravo bezbjedne, uprkos suprotnim implikacijama u mnogim antivakserskim publikacijama, a većina nuspojava koje se mogu javiti nakon vakcinacije su male i privremene, poput bola u ruci ili povišene tjelesne temperature.
„Ozbiljnija neželjena dejstva javljaju se rijetko (jedan naprema hiljadu do jedan naprema milion doza), a neka su toliko rijetka da se rizik ne može tačno procijeniti“, navodi se na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Potencijalni gledaoci ovog videa mogu čuti i sljedeću tvrdnju:
„Ono što znamo je da gotovo 100 000 ljudi umre svake godine od vakcina u SAD-u“.
Ni ova tvrdnja nije tačna. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da postoji toliko mali broj smrtnih slučajeva, koji se vjerodostojno mogu pripisati vakcinama, da je teško čak statistički procijeniti rizik.
„Svaka smrt prijavljena ministarstvima zdravlja detaljno se ispituje kako bi se procijenilo je li zaista povezana sa primjenom vakcina, i ukoliko je tako, šta je tačno uzrok. Kada se nakon pažljive istrage neki događaj smatra istinskim povezanim sa vakcinacijom, najčešće se utvrdi da je riječ o programskoj grešci koja nije povezana s proizvodnjom vakcina“, dodaju iz SZO.
Svjetska zdravstvena organizacije je u više navrata isticala rigorozne procedure i kriterijume na osnovu kojih se vrši provjera vakcina, a sve ažurirane informacije dostupne su na njihovom sajtu.
Pošto su u video snimku iznijete tvrdnje koje se ne zasnivaju na činjenicima, kao ni na relevantnim izvorima informacija ovaj sadržaj ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Viralne objave: Lažna vijest
