U Kijevu jeste bilo sukoba policije i demonstranata, ali ne i žrtava

1509

Protesti i demonstracije pojave su sa kojima se svijet susreće svakodnevno. Širom planete ljudi na taj način izražavaju brojna nezadovoljstva. Motivi su različiti, od trenutno aktuelnih pobuna protiv epidemoloških mjera, do uvijek prisutnog neslaganja sa političkim odlukama vlasti.

Jedan od najnovijih protesta dogodio se 23. februara u Ukrajini, tačnije Kijevu, a povod je bio odluka Suda u Odesi po kojoj je bivši lider desničarske grupe „Desni sektor“, Sergej Starnenko, osuđen na sedam godina i tri mjeseca zatvora zbog optužbi za otmicu.

Nezadovoljni ovom odlukom, više od dvije hiljade Starnenkovih pristalica okupilo se u Bankovoj ulici u centru Kijeva, gdje se nalazi i predsjednička administracija. 

O ovom događaju pisali su brojni svjetski mediji poput Radio Free Europe, ali i korisnici društvenih mreža.

U objavi  na fejsbuku, uz priloženi video sa protesta koji se dogodio u utorak, pored osnovnih informacija (vrijeme i mjesto dešavanja) imamo priliku da pročitamo podatak o navodnim žrtvama.

„U blizini kancelarije predsjednika Ukrajine u Kijevu vodile se borbe između policije i ultradesnice. Snage bezbjednosti su koristile plin, bilo je žrtava“, navedeno je u objavi.

Televizija Ruptly je u svom prilogu objavila, pozivajući se na izvještaj kijevske policije u kojem potvrđuju da je povrijeđeno 27 njihovih službenika i da je 24 lica privedeno zbog učestvovanja u sukobima. 

„U Bankovoj ulici povrijeđeno je 27 službenika za sprovođenje zakona, obezbijeđena im je medicinska njega“, navodi se u zvaničnom saopštenju policije, u kojem piše i da su uzete izjave od 24 učesnika protesta, kao i da će na osnovnu utvrđenih činjenica biti pokrenut krivični postupak.

Imajući u vidu medijske ali i izvještaje policije, u kojima nigdje ne možemo pročitati informaciju o upotrebi plina i navodnim žrtvama, objavu na fejsbuku u kojoj je to napisano, ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Viralne objave: Dezinformacija

In this article