Tehnološke i digitalne inovacije često kod određene skupine ljudi budu dočekane „na nož“, pa u startu budu ocijenjene kao negativne, štetne po čovječanstvo, a nekima od njih se pripisuje i da imaju za cilj kontrolu stanovništva.
Jedan od posljednjih slučajeva te vrste je i najava Evropske komisije o planovima za novčanike digitalnog identiteta kako bi se Evropljanima omogućio pristup javnim i privatnim uslugama, što je na društvenim mrežama predstavljeno kao nepoželjno.
„Loša vijest je da nam stiže digitalni novčanik već sljedeće godine u Evropsku uniju, a dobra vijest je da ne može zaživjeti u punom obimu iz prosto praktičnog razloga jer nemaju uvedenu infrastrukturu, a to je 5G mreža, to je kvantni kompjuter, to je baza podataka, nekakav klaud ili oblak koji će sve to voditi i koji će količinu podataka obrađivati”, navodi se u objavi podijeljenoj na Facebooku.
Uvođenje takozvanih digitalnih novčanika, koji će ponuditi pristup nizu usluga širom EU za svojih 450 miliona građana, biće korak ka bližoj integraciji poslije pandemije, ocjenjuje Blumberg.
Novčanik digitalnog identiteta “može da se koristi bilo gdje u EU za identifikaciju i potvrdu identiteta za pristup uslugama u javnom i privatnom sektoru, omogućavajući građanima da kontrolišu koji podaci se prenose i kako se koriste”, navodi se u dokumentu Komisije koji je pregledao Rojters. Novčanik će takođe omogućiti kvalifikovane elektronske potpise koji mogu da olakšaju političko učešće, piše u dokumentu od 73 strane.
Brisel je angažovan na razgovorima sa zemljama članicama EU o datim smjernicama o tehničkim standardima za uvođenje digitalnog novčanika nakon zahtjeva da se pronađe siguran način za građane da pristupe javnim i privatnim uslugama na internetu koji bi pogodovao postpandemijskom životu, napisao je Fajnenšl tajms .
“Nova digitalna ID daće svakom Evropljaninu ključeve svog digitalnog blizanca”, rekao je Tjeri Breton, komesar EU zadužen za digitalnu politiku u svom govoru ranije ove godine, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Evropska komesarka za zaštitu konkurencije i za digitalnu politiku EU, Margaret Vestager, kazala je da će evropski digitalni identitet omogućiti svima da rade u bilo kojoj državi članici kao kod kuće, bez dodatnih troškova i manje prepreka. “Bilo to iznajmljivanje stana ili otvaranje bankovnog računa izvan naše zemlje. I to na način koji je siguran i transparentan. Tako da ćemo odlučiti koliko podataka želimo podijeliti o sebi, s kim i u koju svrhu. Ovo je jedinstvena prilika koja će svima nama omogućiti da iskusimo šta znači živjeti u Evropi i biti Evropljanin”, kazala je Vestager, objavljeno je na sajtu Evropske komisije.
Dakle, iz navedenog je jasno koje su prednosti uvođenja ovakvog sistema, kao i da još uvijek traju konsultacije o tehničkim standardima za uvođenje digitalnog novčanika, te da se posvećeno radi na sigurnosti i bezbjednosti skladištenja podataka.
Tvrdnje o povezanosti ovog sistema sa uvođenjem 5G mreže su neutemeljene, jer trenutno ne postoje nikakvi dokazi kojima bi se one mogle potkrijepiti.
U objavi se dodaje i sljedeće:
“Niko se ne pita ko su vlasnici tih projekata, ko su vlasnici vaših podataka, ko stoji iza svega toga obično. Odgovor je vrlo jednostavan. Stoji onaj ko je vlasnik svih dugova na zemlji, samo trebate pratiti trag novca i doći ćete do njega, to je čovjek koji je vlasnik svih dugova i vaših i mojih i banaka i tvrtki raznoraznih mega korporacija i kompanija a zove se baron Rotšild, odnosno čovjek koji tiska novac”.
Porodica Rotšild često je na udaru teoretičara zavjere, o čemu smo pisali ranije.
To je slučaj i ovog puta jer se stvara slika postojanja tajnog plana i projekta, odnosno osobe koja je “vlasnik svih dugova” i za koju se navodi da stoji iza svega.
Zbog svega navedenog, kao i iznošenja tvrdnji da će pristup digitalnom novčaniku biti ograničen, te da će postojati i posebni „parametri ponašanja ljudi“ koji će uslovljavati pristup ličnim podacima ovu objavu ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
