Svastika u Kijevu starija od Ukrajinsko-Ruskog sukoba

3540
svastika-ukrajina-manipulisanje-cinjenicama

Denacifikacija Ukrajine, pojam je koji je plasirala Rusija, odnosno njen predsjednik Vladimir Putin. U skladu sa tim narativom društvenim mrežama se šire dezinformacije koje za cilj imaju ukrajinske vlasti i Ukrajince predstaviti kao naciste. Jedna od takvih objava je i video zapis iz ukrajinskog tržnog centra, u kojem se, na stepenicama tržnog centra, vidi svastika i nacistička zastava.

“Ako ćemo da se svrstavamo ja znam na koju stranu neću. Tržni centar u Ukrajini. Vjerovatno će ovaj video biti uklonjen”, kaže se u opisu.

U tržnom centru ,,Horodok” u Kijevu, na LED stepenicama pojavila se projekcija na kojoj se vidi svastika, a koja podsjeća na simbol Trećeg rajha. Onima koji su se tu zatekli, multimedija je privukla pažnju pa su, kako to obično biva, sve zabilježili svojim pametnim uređajima.

Video datira iz 2019. godine. Pisani trag tome ostavili su mediji.

Kako to obično biva, stvarnost nije crno-bijela.

Uprava tržnog centra je tada, objašnjavajući događaj kao hakerski napad, uputila izvinjenje tvrdeći da ne podržavaju takve akcije. I nakon saopštenja, video je objavio, prema svemu sudeći isprovocirani, šef Ukrajinskog jevrejskog komiteta o čemu su pisali, kako ruski tako i drugi portali. On je zaključio da se incident desio nekoliko sati prije nego što je na stotine nacionalista prošetalo Kijevom noseći baklje.

Iako je krivična istraga pokrenuta, jednom rečenicom Vjačeslav Lihačov, ekspert iz Kongresa nacionalnih manjina Ukrajine, za ,,Euromaidan Press” pojasnio je:

“Kukasti krst na stepenicama je prikazan onoliko dugo koliko je bilo potrebno da se o tome priča, što je prilično očigledno.”

On je dodao da takve insinuacije u zemlji sa otvorenom ruskom propagandom, mogu samo učvršćivati stereotipe vjerovatno u cilju zagovaranja netrpeljivosti među građanima različitih vjera.

Ova objava dobija ocjenu manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

In this article