Klimatske promjene su naša stvarnost, a ako nekome još nijesu jasne, potrebno je samo pogledati na sve četiri strane svijeta i upoznati se sa upozorenjima koja nam planeta šalje. Još jedan od dokaza je žestok grad koji je pogodio jedan njemački gradić, a zbog kojeg su usred avgusta morali biti angažovani snjegočistači.
Ipak, to ne znači da je pao snijeg u Štutgartu, kao što tvrde neki korisnici društvenih mreža (1, 2). Na snimku za koji se tvrdi da je nastao 18-og avgusta, a koji je pregledan na stotine hiljada puta, vidi se kao viju viju bijele pahulje. Postove prati opis:
MashaAllah snijeg u Augustu
S obzirom na to da njemački mediji nijesu izvijestili o ovom događaju, kao i zbog činjenice da je tih dana temperatura u Štutgartu bila na nivou neke srednje ljetnje, ovaj post probudio je sumnju. Tim prije što su se i korisnici društvenih mreža u komentarima zapitali kako to da je Štutgart završio u Turskoj…
Zašto u Turskoj? – pa zato što je obrnutom pretragom moguće doći do lokacije iz spornog videa. Ona se ne nalazi u Štutgartu, već u Ankari, kako prenose kolege iz Faktografa. U njihovom istraživanju se navodi:
“Pretragom portala Google Maps pronašli smo i točnu lokaciju na kojoj je snimljen navodni video iz njemačkog grada Stuttgarta. Snimka nije snimljena u tome gradu, a niti u Njemačkoj, nego u – Turskoj. Na snimci se prvo može vidjeti svjetleća reklama na kojoj piše “Odtululer” pa se potom nalazi prometni znak na kojem se razabiru slova “PTT”, a na kraju i oznaka trgovine “Istikbal” na dva mjesta na zgradi.
Svi ti znakovi vide se i na lokaciji trgovine namještajem Istikbal koja se nalazi u glavnom turskom gradu Ankari. U nastavku donosimo i screenshot te lokacije s platforme Google Earth Pro na kojoj se vide svi “znakovi” iz objavljene snimke.”
Kada je snijeg u Ankari zabilježen – nije moguće zaključiti. Jasno je samo da su u pitanju netačni navodi o snijegu u Štutgartu, zbog čega sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
