Otkako je počela invazija Rusije na Ukrajinu, a zatim i sukob Izraela i Hamasa, svijet je pomalo zaboravio na ostala žarišta. Jedno od njih o kojem se malo priča je – Sirija. Od 2011. u toj zemlji je rat, a sudeći po pisanju svjetskih medija, kraj mu se ne nazire.  

Sirija je praktično razrušena zemlja, a u skladu sa tim stiže nam novi/stari narativ.  

Na Fejsbuku kruži fotografija ruševina koje su sklopljene u cjelinu nalik Kipu slobode i za koju se kaže: (1, 2, 3) (arhivirano: 1, 2, 3

Sirijski umjetnik je ovo sagradio od ruševina svoje kuće.  
Sa sloganom: “Ovo je sloboda koju su nam donijeli.” 
Kakva sloboda, takav i kip slobode. 

Ova fotografija nije aktuelna, a i nema veze sa pomenutim navodima.  

Sirijski umjetnik koji živi i radi u Berlinu, Tamam Azam, skrojio je ovo djelo u fotošopu i to sad već daleke 2012. Na njegovom Fejsbuk profilu (arhivirano: ovdje) se može provjeriti da je tada i objavljeno, dok u opisu piše da se radi o foto-montaži. S obzirom na to da je njegov uradak dobio novu slavu, kontaktirale su ga brojne svjetske redakcije za komentar. Azam za Rojters kaže:  

„Napravio sam foto-montažu koristeći Adobe Photoshop. Slika je imala za cilj da komentariše teme slobode i ugnjetavanja.” 

Za AP je dao nešto podrobniji odgovor: 

„Napravio sam sliku koristeći Fotošop skeniranjem i spajanjem različitih fragmenata fotografija uništenih zgrada u Siriji… Što se tiče pogrešnog predstavljanja, žalosno je što je slika lažno pripisana određenom narativu. Nije sagrađena od ruševina nijedne kuće, niti nosi slogan koji joj se pripisuje.” 

S obzirom na sve navedeno i činjenicu da se ne radi o “sirijskom Kipu slobode” sagrađenom od ruševina nečije kuće, sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article