Na Netfliksu je 2022. godine izašao serijal “Ancient apocalypse” u kojem se obilaze arheološka nalazišta širom svijeta. U jednoj od epizoda, fokus je na lokalitetu Gunung Padang u Indoneziji.
Nedugo potom grupa istraživača objavila je studiju, po kojoj bi taj lokalitet mogao biti najstarija piramida na svijetu, stara i do 25 hiljada godina.
Ovih dana ta priča je aktuelizovana uz priloženu fotografiju koja je viralna na društvenim mrežama. U jednom od postova se kaže: (1, 2, 3, 4) (arhivirano: 1, 2, 3, 4)
” Gunung Padang”, najstarija piramida na svetu skrivena pod zemljom. Gunung Padang, misteriozno mesto u Zapadnoj Javi, iako izgleda kao jednostavno brdo prekriveno gustom vegetacijom, ispod leži masivna drevna struktura, koja bi mogla da prepiše ljudsku istoriju./ Indonezija…
Prvo što su primijetile kolege iz Snopes-a jeste to da je fotografija, navodno najstarije piramide na svijetu, najvjerovatnije generisana vještačkom inteligencijom (AI). Snopes piše: (arhivirano: ovdje)
“Nije bilo moguće pronaći ko je prvi postavio fotografiju. Međutim, onlajn alat za otkrivanje vještačke inteligencije Hive Moderation utvrdio je da je 99,9% „vjerovatno da je sadržaj generisan vještačkom inteligencijom ili lažni sadržaj“. Drugi alati za otkrivanje vještačke inteligencije kao što su Detect AI Images i Sight Engine došli su do sličnih zaključaka.
Ovo samo po sebi ne potvrđuje da je fotografija lažna; međutim, poređenja sa autentičnim slikama arheološkog nalazišta pojačavaju ovu ocjenu. Na primjer, Getty Images, foto agencija, ima više od 100 autentičnih fotografija Gunung Padanga, od kojih nijedna ne prikazuje ruševine onako kako se pojavljuju u objavama na društvenim mrežama…
Isto tako, više YouTube videa (arhivirano: ovdje) snimljenih dronovima koji lete iznad lokaliteta ne pokazuju slične karakteristike sa slikom koja kruži društvenim medijima.”
Drugo, teorija po kojoj je Gunung Padang najstarija piramida na svijetu je osporena iz više izvora, a studija u kojoj je objavljena ta tvrdnja naknadno je povučena uz objašnjenje:
“Nakon objavljivanja ovog članka, treća lica sa ekspertizom u oblasti geofizike, arheologije i radiokarbonskog datiranja izrazila su zabrinutost u vezi sa zaključcima do kojih su autori došli na osnovu prijavljenih dokaza. Izdavač i glavni ko-urednici su istražili ove zabrinutosti i zaključili da članak sadrži veliku grešku. Ova greška, koja nije identifikovana tokom stručnog pregleda, jeste to što je radiokarbonsko datiranje primijenjeno na uzorke tla koji nijesu bili povezani sa bilo kakvim artefaktima ili karakteristikama koje bi se pouzdano mogle protumačiti kao antropogene ili „napravljene od strane čovjeka“. Zbog toga je pogrešno tumačenje da je lokalitet drevna piramida izgrađena prije 9000 ili više godina i članak se mora povući.”
O slučaju Gunung Padanga pisali su i svjetski mediji. Dvi Ratna Nurhadžarini, šefica kancelarije za očuvanje kulturnog nasljeđa u provinciji Zapadne Jave, za Njujork Tajms ističe: (arhivirano: ovdje)
„Strukture u Gunung Padangu su zaista slojevite i terasaste, podsjećajući na civilizacije iz daleke prošlosti Indonezije… Ali njihova dob možda nije tako stara kao što se sugeriše.”
Arheolog Flint Dibl za Gardijan kaže: (arhivirano: ovdje)
“Podaci koji se iznose u ovom radu ne govore u prilog njegovom konačnom zaključku – da je naselje izuzetno staro. Ipak, to je ono što je dovelo do naslova…”
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija piramida na svijetu je Džoserova stepenasta piramida, za koju se vjeruje da je izgrađena između 2700-2600 godine prije nove ere. (arhivirano: ovdje)
Dok struka finalno dokuči koliko je Gunung Padang star, jedno je jasno – na fotografijama u spornim objavama nije taj lokalitet, već su nastale uz pomoć AI-ja i zato dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
