Nastavlja se dezinformativna saga o poplavama u istočnoj Španiji, koje su odnijele (arhivirano: ovdje) više od 200 života, dok su štete katastrofalne. Zbog toga su u zemlji izbili i protesti, a procjenjuje se da je na ulicama bilo oko 130 hiljada ljudi. (arhivirano: ovdje)
S obzirom na to da je tema poplava i dalje aktuelna, po društvenim mrežama kolaju razni narativi, a jedan od njih glasi: (arhivirano: ovdje)
Sanchezova vlada najavila da će do 2030. izdvojiti 2,5 milijardi eura za rušenje brana
Ova informacija nije skroz netačna, ali svakako nije “ubola” pravu suštinu.
Španska Maldita piše (arhivirano: ovdje) da se radi o budžetu koji vlada želi da opredijeli za oporavak rijeka. U tom cilju neke od prepreka i manje brane zaista će biti srušene, ali ne i one koje pomažu da se kreiraju rezervoari vode. U dokumentu koji se naziva “Nacionalna strategija za obnovu rijeka 2023-2030” između ostalog se navodi: (arhivirano: ovdje)
“U dokumentu su objašnjene mjere ovog nacionalnog plana. Najviše novca dobija „direktan razvoj mjera konzervacije, restauracije i zaštite od poplava“, za 1,7 milijardi eura (68 odsto budžeta). Ovo uključuje „sveobuhvatnu obnovu riječnih koridora“, „obnavljanje rijeka sa sedimentima kontaminiranim od strane industrije ili rudnika“ i „sprovođenje mjera zaštite od poplava“. Ovo se postiže na mnogo načina, uključujući: uklanjanje prepreka i zastarjele infrastrukture, uz kontrolu poplava (smanjenje maksimalnih proticaja u slučaju poplava), kanalisanje oticanja (preusmjeravanje vode koja slobodno teče na površini) ili izvođenje projekata odbrane od poplava, između ostalog…”
Maldita dalje navodi da pod infrastrukturom za rušenje u okviru Nacionalne strategije za obnovu rijeka nijesu velike brane akumulacija koje su u upotrebi, već riječne barijere: strukture koje prekidaju tok rijeka i koje su uglavnom brane visine nekoliko metara koje su zastarjele ili se ne koriste.
Ove strukture nijesu dizajnirane da zadržavaju velike količine vode, kao što to čini rezervoar, već služe za podizanje nivoa vode i preusmjeravanje toka na druga mjesta kako bi, na primjer, olakšali navodnjavanje obližnjih parcela.
U pitanju, dakle, nije plan da se za dvije i po milijarde radi na rušenju brana, već na oporavku vodenih tokova, između ostalog i zbog prevencije poplava. I to nije ništa novo. Širom EU i SAD na snazi su rušenja (arhivirano: ovdje) manjih prepreka u riječnim tokovima. Preciznije, oko 1.2 miliona takvih prepreka blokira put vode u 36 evropskih zemalja, a oko 70 odsto njih su niže od dva metra. U demontiranju dotrajalih objekata na rijekama prednjači upravo Španija, koja je 2022. uklonila oko 130 objekata. Slijede je Švedska i Francuska.
Prema podacima Dam Removal Europe (arhivirano: ovdje), evropskog pokreta za uklanjanje brana, oko 150 hiljada vodenih prepreka u Evropi je zastarjelo što znači da ih treba češće održavati, da su izloženije opasnosti od urušavanja te da ih ekstremni vremenski događaji, poput obilnih padavina, mogu dodatno izložiti riziku od prelijevanja. Dam Removal Europe pretprošle godine srušio je njih 325, to jest, 36 posto više nego 2021. godine.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
