Solarni paneli jedan su od najzastupljenijih mehanizama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Bilo da je riječ o solarnim elektranama ili upotrebi panela za domaćinstva, njihova praktičnost učinila ih je veoma popularnim.
Ipak, postoje i oni koji insistiraju na tome da paneli, uprkos njihovoj ekspanziji i zastupljenom mišljenju o ekološkoj prihvatljivosti, štete životnoj sredini.
To možemo uočiti u jednom fejsbuk postu (arhivirano) u kojem je iznesen niz tvrdnji kojima se obesmišljava i kao veoma štetna predstavlja solarna energija.
„SOLARNA ENERGIJA nam donosi: 1.manje pašnjaka za stoku znači manje mlijeka i mesa. Manje njiva oranica znači manje žita voća i povrća. Manje ljekovitog bilja a više sintetičkih lijekova, manje drveća i manje kiseonika. Manje pčela… Na kraju i manje ljudi. SPASIMO PLANETU OD ONIH KOJI JE SPAŠAVAJU“, piše u objavi koju prati fotografija polja sa solarnim panelima.
Ovaj post privukao je veliki broj reakcija i dijeljenja uprkos činjenici da u istom nije objašnjeno na koji način solarna energija može dovesti do nabrojanih pojava.
Čini se da se autor objave oslonio na prvobitnu „poslijedicu“ panela a to je prostorni segment, koji bi navodno trebalo da dovede do daljih implikacija.
Uprkos takvoj tvrdnji, postoje jasni statistički podaci koji pokazuju da solarne elektrane ne zauzimaju onoliko prostora koliko često teoretičari zavjere žele prikazati.
Stranica „Our World in Data“ izračunala je koliko tačno svaki izvor energije zauzima površine po proizvedenom megavatu električne energije. Kako bi se dobila cjelovita slika, upoređen je otisak na temelju procjene životnog ciklusa.
„Solarni paneli izrađeni od kadmiuma troše manje energije i materijala nego silicijumski paneli te stoga koriste manje zemlje po jedinici. Isto tako, razliku čini to jesu li paneli montirani na krovove ili na zemlju – krovni solarni sistem zahtjeva manje prostora jer se zapravo koristi prostor koji je ionako već zauzet. Slično je i kod vjetroelektrana, kod kojih je intenzitet korišćenja zemljišta takođe različit”, jedan je od zaključaka istraživanja.
Osim pozivanja na relevantna istraživanja koja sugerišu da obnovljivi izvori energije nesumnjivo ostvaruju benefite u odnosu na primjenu fosilnih goriva, istraživanje donosi i podatke o vjetroelektrani u SAD.
“Na primjer, vjetroelektrana Roscoe u Teksasu koristi 184 m2/MWh, ali proizvodnja vjetra pritom je sekundarna namjena zemljišta. Lokalni poljoprivrednici ostvaruju dodatni prihod od proizvodnje električne energije dok nastavljaju svoje aktivnosti između vjetroturbina. U nekim gušćim vjetroelektranama, kao što je Fântânele-Cogealac u Rumuniji ili Tehachapi Pass u Kaliforniji, proizvodnja energije primarna je upotreba zemljišta”, navodi “Our World in Data”.
Sa druge strane, tvrdnja o štetnosti po pčelinji svijet djeluje naročito neistinita ako uzmemo u obzir istraživanja koja upravo dovode u vezu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i pomenute insekte.
Naime, britanski Guardian u tekstu pod nazivom “Kako solarne farme koriste pčelama i leptirima”, donosi podatke koji objašnjavaju navode iz naslova.
„Jedna neočekivana korist od panela jeste ona za pčele, leptire, moljce i sve vrste koje inače brzo nestaju iz naših sela. Podaci sa terena sa 15 lokacija u 2021. godini pokazali su da su insekti oprašivači uspjevali u solarnim parkovima, posebno tamo gdje je raznim biljkama dozvoljeno da cvjetaju ili su posađene ispod i oko panela“, navodi Guardian.
Osim toga, na sajtu „Texas solar energy“ razobličene su brojne dezinformacije koje se tiču solarne energije.
Tako se u jednom dijelu i objašnjava da solarni parkovi u SAD nisu instalirani na uštrb kvaliteta životne sredine.
Lažna je tvrdnja da dolazi do krčenja šuma za solarne panele. Ispostavilo se da to nije veliki problem u SAD-u, jer se samo oko 4 odsto solarnih projekata razvija na šumskim zemljištima. Istraživanja otkrivaju da jedan hektar solarnih panela u Sjedinjenim Državama obično nadoknađuje znatno više emisije ugljen dioksida nego što jedan hektar zasađenog drveća može“, navodi se.
Opovrgavanjem teorija zavjera i dezinformacija vezanih za solarnu energiju bavio se i magazin Futurist.
Razmatrajući sve navedene podatke, jasno možemo izvući zaključak koji sugeriše sve suprotno od onoga što je navedeno u fejsbuk postu.
Dakle, solarni paneli ne utiču negativno na život ljudi, a ni insekata poput pčela. Zbog toga smo post sa fejsbuka ocijenili kao dezinformaciju i teoriju zavjere.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
