Institut za virusologiju, vakcine i serum „Torlak“ u Beogradu povukao je sredinom marta jednu seriju BCG (BSŽ) vakcina protiv tuberkuloze koje se daju bebama po rođenju pošto je utvrđeno odstupanje od strogih zahtjeva specifikacije lijeka.
Očekivano, informaciju o povlačenju vakcine odmah su iskoristili teoretičari zavjere da na društvenim mrežama ponovo podijele svoje stavove o tome da su sve vakcine smrtonosne.
„Samo lud čovjek može dozvoliti u današnje vrijeme ubrizgavnaje otrova svojoj deci. Sve ali bas sve vakcine su smrtonosne ili pak ostavljaju trajne posledice (autizam)“, navodi se u jednoj od objava na Facebooku nakon objavljivanja informacije u vezi povlačenjem serije Torkalove vakcine.
Zašto je povučena serija BSŽ vakcine?
Direktor Torlaka Luka Dragačević je kazao da je povlačenje serija ljekova iz prometa uobičajena praksa, a do toga je ovaj put došlo nakon interne provjere u Institutu.
“Vidjeli smo da postoje određena odstupanja u kvalitetu lijeka. Iako je njegova aktivnost bila preko 92 odsto, povukli smo, to je normalno i dešava se i u drugim zemljama. Apelujem na roditelje, kliničke studije pokazuju da nema potrebe da brinu, čak i pad od 50 odsto aktivnosti ne utiče na razvijanje imunskog odgovora”, rekao je Dragačević za RTS.
Kazao je da je odmah po dobijanju rezultata, u roku od sat vremena, “Torlak” obavijestio sve zavode i relevantne institucije, te da je vakcina u roku od 24 sata povučena sa teritorije cijele republike.
Isto je učinio i Montefarm, kao distributer ove vakcine u Crnoj Gori, o čemu su obavijestili javnost.
Na koferenciji za mediji saopšteno je da je oko 660 djece primilo BSŽ vakcinu proizvođača “Torlak”, koja je povučena sa tržišta, ali da ne postoji bojazan da će djeca imati neželjene posljedice nakon njene primjene.
Jedna od najšire korišćenih vakcina
Alber Kamet, francuski biolog i fizičar, započeo je 1900. godina istraživanja na Pasterovom univerzitetu u Lilu zajedno sa sunarodnikom Kamijem Guerinom, stručnjakom iz oblasti bakteriologije i imunologije.
Cilj im je bio da pronađu efikasan lijek za tuberkulozu pokušavajući da naprave varijaciju mikobakterije bovin (Mycobacterium bovine) koja bi se mogla bezbjedno koristiti za pravljenje vakcine, navodi se u tekstu objavljenom u specijalizovanom magazinu Lanset, prenosi BBC.
BSŽ vakcina postoji već 80 godina i jedna je od najšire korišćenih vakcina, sa obuhvatom od 80 odsto novorođenčadi i odojčadi u zemljama u kojima je dio nacionalnog programa imunizacije djece, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
„BSŽ vakcina ima dokumentovani zaštitni efekat protiv meningitisa i disemilovane tuberkuloze kod djece”, pojašnjeno je iz SZO.
Iz te organizacije šalju jasnu poruku da se imunizacijom spašavaju milioni života svake godine, a vakcine su ključne i u prevenciji i kontroli izbijanja zaraznih bolesti.
Da vakcine ne izazivaju autizam već smo pisali ranije u više navrata (ovdje, ovdje, ovdje).
Pošto vakcine ne izazivaju smrt i autizam, već naprotiv preventivno djeluju u čuvanju života ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijesti.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Objava dobija ocjenu i teorija zavjere.
Tu” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
