“Ruski blindirani avion“ – manipulacija video igricom

2674
ruski-blindirani-avion-lazna-vijest

Svakodnevno svjedočimo velikom broju dezinformacija i lažnih vijesti „ispletenih“ oko aktuelnih dešavanja u vezi sa invazijom Rusije na Ukrajinu. 

Veliki udio takvih vijesti čine objave koje se odnose na fotografije i video snimke koji su navodno zabilježeni u Ukrajini i koji prikazuju razmjere sukoba, urušene građevine, povrijeđene civile… No, problem je što su neki od njih nastali čak decenijama ranije ili su zabilježeni u drugim zemljama, a pojedini sadržaj čak nije ni realan. 

“Ruski blindirani avion dosad nepoznat javnosti”, navodi se u objavi podijeljenoj na Facebook-u. 

Objavu  prati video snimak koji prikazuje vojni avion koji ispaljuje eksplozivno oružje na zemlju izazivajući nekoliko eksplozija, nakon čega se na letjelicu sa zemlje ispaljuje svijetlocrvena municija.

Iako snimak može izgledati realno, gejmeri će vjerovatno već „na prvu loptu“ vidjeti da na njemu nije prikazan „ruski blindirani avion“ već da je riječ o video igri.

Tačnije, u pitanju je video igrica „ArmA 3“ koja je na YouTube-u objavljena još početkom godine.

Rojtersovi faktčekeri objavili su da je ovaj snimak, vjerovatno greškom, emitovan i u informativnom programu jedne indijske televizije u okviru rubrike koja se odnosila na ruski napad na Ukrajinu. 

Blumberg piše da su neki od najgledanijih video snimaka na Facebook-ovom kanalu za igre kasnije bili snimci za koje se tvrdilo da se odnose na vojnu akciju koja se odvija u Ukrajini. U tekstu se navodi da je te snimke pregledalo više od 110.000 ljudi i da su, prije nego što su uklonjeni sa ove mreže, podijeljeni više od 25.000 puta.

Dodaju da kada se ovi snimci nađu na društvenim mrežama oni postaju manjeg kvaliteta i veličine, te ih je kao takve teže pronaći i prepoznati. 

Ovaj sadržaj ocijenili smo kao lažnu vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article