Slovačka i Češka ukrstile su koplja na stonoteniskom stolu prije nekoliko mjeseci, a prevagu je odnijela ekipa Češke. Na prvi pogled, kako prenose mediji, meč nije bio nimalo zanimljiv. Makar ne do pred kraj meča kada je Jang Vang, slovački stonoteniser kineskog porijekla, izveo magiju i zaludio društvene mreže.
Ipak, ovim snimkom je manipulisano i na internetu je moguće pronaći nekoliko postova u kom češki sportista igra protiv robota. Njih prate opisi poput:
Novi svjetski poredak
I sta sad ovaj limenko uze poen i to takav da se zapitas jel moguce! Idemo roboti,pojedite nas,,ali mi pre toga vas da ……… svidece vam se!! Boze,robot ubija stoni tenis!!!!!!!?????? Šok!!! P.S.Ne vazi se poen robot nema šorts!!!!!
U samom videu je na engleskom ispisano:
Da li će ljudi ikada pobijediti robote?
Da li je ovo samo početak?
Kratkom pretragom moguće je doći do originalnih snimaka meča na kojima se vidi kako Jang Vang igra protiv Pavela Širučeka. Poređenjem snimaka jasno je da je onim u spornom postu manipulisano i to veoma vješto, jer gotovo da u milimetar prati pokrete stvarnog igrača.
Objašnjenje je dobio AP:
“Video snimak dvojice ljudi koji igraju stoni tenis na nedavnom Evropskom prvenstvu digitalno je izmijenjen kako bi se jedan takmičar zamijenio kompjuterski generisanim robotom. Napravljen je pomoću platforme pod nazivom Wonder Studio, koja koristi vještačku inteligenciju za dodavanje i animiranje CGI likova u postojeće snimke…
Džozaja Čejmbers, portparol matične kompanije Wonder Dynamics, potvrdio je da je video napravio beta korisnik njihovog softvera. „Možemo potvrditi da video nije stvaran. Mislim da će trebati neko vrijeme dok roboti ne budu mogli da se kreću tako dobro“, rekao je Čejmbers u mejlu AP-u.
Čejmbers je dostavio snimak u kojem se objašnjava kako njihov AI alat prati pokrete ljudi i automatski stavlja kompjuterski generisane likove u datu scenu.
Zbog svega navedenog, ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
