Predsjednik SAD, Džo Bajden, uspio je da uhvati mali predah i ode na odmor. Kao i prethodnih godina, njegovo omiljeno ljetovalište je u Delaveru, gdje se bavi raznim aktivnostima. S obzirom na Bajdenovu istoriju sa gafovima, česte susrete sa podom i godine, i ovoga puta je poslužio kao izvor za šalu, odnosno dezinformaciju.
Neki od regionalnih portala pišu, a drugi ih prenose:
Predsedniku Sjedinjenih Država bila je potrebna pomoć supruge da izađe sa plaže
Na priloženom snimku, iz daljine, moguće je vidjeti Bajdena sa suprugom kako sa plaže ide (vjerovatno) na počinak u noćnim satima. Par se drži za ruke i to je manje-više to. Ni u kom momentu se ne stiče utisak da mu je bila potrebna pomoć. Istini za volju, evidentno je da se predsjednik SAD nešto sporije kreće. Ipak ima 80 godina.
Ali, njegova motorika je opet glavno pitanje.
U spornom tekstu, autor citira Džordan Bojd, kolumnistkinju sajta Federalist.
Sudeći po njenom profilu na sajtu, ona nikako nije naklonjena Džou. Ali, najinteresantnije je što teksta na temu Bajdenove motorike nema među posljednje objavljenim. Malo podrobnijom pretragom moguće je doći do članka Bojdove, koji je pisala pretposljednjeg dana 2022. Naslov glasi:
Bajdenovih top 10 grešaka u 2022. koje dokazuju da je u kognitivnom padu
Još nekoliko pasusa s kraja prošle godine podudara se sa onima na regionalnim portalima ovih dana. To govori da je reciklirana stara informacija, odnosno stav, koji se stavlja u novi kontekst.
S obzirom na jasnu namjeru da se Bajden po ko zna koji put diskredituje zato što je star, njegova priča s odmora ima i drugu stranu. Kako su mogli plasirati vijest da mu je potrebna pomoć pri hodanju, tako su regionalni portali mogli objaviti i snimak na kojem čovjek od 80 godina vozi bicikl. Da je toliko motorički oslabljen, pedalao bi samo u snu.
Ovu objavu ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje i reciklažu.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
