Hrvatska, kao i brojne zemlje Evropske unije, bije bitku sa radnom snagom, pa se na ulicama Zagreba, Splita i ostalih često mogu vidjeti ljudi koji su u potrazi za poslom došli iz dalekih istočnih zemalja. Nepalci, Filipinci i mnogi drugi voze autobuse, rade dostave itd…
Ovakav razvoj situacije okidač je za rasisitičke, antimigrantske i druge narative. Krajem prošle godine jedan snimak obišao je Hrvatsku, na kojem se vidi kako radnik gazi hljeb u zadnjem dijelu kamiona. U opisu snimka se kaže: (arhivirano: ovdje)
Uvozna radna snaga iz Nepala, s Filipina i s Bliskog istoka osim što deložira branitelje iz stanova voli vam začiniti svojim čizmama i peciva koja jedete u Mlinar. Zahvalite grimzivim gazdama i velikom vođi Andrej Plenković što vas moji Hrvati ponižavaju i Nepalci i ovi štakori uvezeni u Hrvatsku.
Iako je snimak star gotovo godinu, ponovo je isplivao i to u svjetlu priče oko uvozne radne snage u Hrvatskoj. Masovno se dijeli po Fejsbuku, a prate ga navodi poput: (1, 2, 3, 4, 5) (arhivirano: 1, 2, 3, 4, 5)
Gle što ovaj radnik-migrant radi s našim kruhovima,gazi ih na kraju nogama da ih više stane u košaru,da se vise i bolje najedemo!
Poznati su po higijeni …
Ovo je slika kako se uvozni radnici odnose prema nama: evo vam slike pa pogledajte: Jadno i tužno!
Hljeb iz otpisa
Hrvatski mediji potražili su odgovore od kompanije Mlinar, u kojoj je zaposlen radnik sa snimka. Saopšteno im je da se ne radi o hljebu za konzumaciju, ali da je radnik svakako upozoren: (arhivirano: ovdje)
“Na društvenim mrežama pojavio se video na kojem zaposlenik Mlinara nogama pritišće stari kruh. Želimo dodatno i nedvosmisleno naglasiti da se radi o neprodanom kruhu s tržišta, koji je jednodnevan proizvod te se svakodnevno odvozi i nije namijenjen daljnjoj konzumaciji.
Kruh iz povrata se odvozi u bioelektranu Energija Gradec, gdje se koristi kao sirovina za proizvodnju električne energije te nikako nije namijenjen za daljnju upotrebu u ljudskoj prehrani. Sirovina se ne koristi ni za ljudsku ni za stočnu hranu, već isključivo za biomasu koja se koristi za proizvodnju električne energije.”
Iz Mlinara nijesu precizirali da li je radnik iz Hrvatske ili nije, ali su dodali da svi zaposleni prolaze obuke na radnom mjestu, kao i grupne obuke o sigurnosti hrane i higijenskom minimumu na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Čak i godinu kasnije i nakon promptnog pojašnjenja iz Mlinara negativan narativ o uvoznoj radnoj snazi, odnosno migrantima, ne jenjava. Raskrinkavanje je već iz više navrata pisalo o antimigrantskim narativima širom Evrope.
O ovoj temi pisale su i koleginice iz Faktografa.
Sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisaje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
