Nova fotomontaža za staru laž o nekadašnjoj prvoj dami SAD-a 

232

Iako apsurdna, tvrdnja da je nekadašnja prva dama Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Mišel Obama bila muškarac, a da je prošla kroz proces promjene pola je vrlo učestala, o čemu je Raskrinkavanje u više navrata pisalo

Primjer da ovakve tvrdnje i dalje opstaju je fotografija nekadašnjeg predsjednika Baraka Obame i njegove supruge iz mladosti koja je nedavno podijeljena na Fejsbuku, a na kojoj Mišel Obama ima izrazito grube crte lica, kratku kosu i bradu. 

“Obama i Mišel, svojevremeno”, piše u objavi. 

Fotografija podijeljena na Fejsbuku je djelo fotošopa. 

Originalnu fotografiju je podijelila Mišel Obama na svom Instagram nalogu prije više od jedne decenije, uz prazničnu poruku. 

Kada se uporede dvije fotografije, primjetno je da Mišel Obama na onoj koju je podijelila prije 10 godina znatno drugačije izgleda. Prvenstveno, nema bradu, ima drugačije stilizovanu kosu… 

Jasno je da je fotografija editovana kako bi više podsjećala na muškarca, što ide u prilog tvrdnjama da je Mišel Obama nekada bila Majkl. 

Međutim, niti je fotografija vjerodostojna, niti je nekadašnja prva dama SAD-a transrodna osoba, o čemu smo već pisali.  

Ona je rođena kao Mišel LaVon Robinson, 1964. u Čikagu. Da nije ništa nalik dječaku, Obama često podsjeća javnost, jer na svom Instagram profilu redovno objavljuje fotografije iz djetinjstva, u okviru kojih govori o svojoj porodici, odrastanju itd, a na kojima se uglavnom vidi nasmijana djevojčica.  

Sporna objava dobija ocjene – lažna vijest i reciklaža.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja. 

In this article