Recikliranje starih fotografija i njihovo stavljanje u aktuelni kontekst je već poznata aktivnost u medijima i na društvenim mrežama. Ovoj propagandnoj metodi korisnici društvenih mreža pribjegavaju i u kontekstu Ukrajine, otkako je počela oružana invazija Rusije na tu zemlju, u pokušaju da opravdaju agresiju zvanične Moskve. Sada su se dosjetili Jemena.
Tako je jedan Facebook korisnik 7. marta, deset dana nakon početka invazije, objavio fotografiju uz opis:
„UDARNE VESTI SA JEMENSKOG RATIŠTA
Ovo je jučerašnja fotografija SAD i Saudijske Arabije koji bombarduju Jemen
Ali pošto američke bombe nisu tako loše kao ruske, nikog nije briga.“
Fotografija je do danas podijeljena više od 1600 puta.
Fotografija nije nastala ove godine, već prije sedam godina, kada je dijeljena na društvenim mrežama i objavljena u brojnim medijima. Korišćenjem alata za pretragu fotografija TinEye, utvrdili smo da fotografija ne datira iz 2022. godine, već da je prvi put objavljena 2015. godine. Na Twitteru je fotografija objavljena 20. aprila 2015. godine.
Na osnovu komentara i medijskih izvještaja moguće je zaključiti da se zaista radi o fotografiji iz Jemena od 20. aprila 2015. godine, kada su oružane snage predvođene Saudijskom Arabijom izvele vazdušni napad u oblasti jemenske prijestonice, Sane.
O tom događaju su u to vrijeme izvijestili i svjetski mediji. O sukobima u Jemenu, koji i dalje traju, izvještavaju i dalje brojni svjetski mediji. Međutim, od početka ruske agresije, u proruskim medijima i na društvenim mrežama vidimo pokušaje pravdanja odluka ruskog predsjednika, kao i primjere relativizacije rata u Ukrajini.
Ovu objavu ocjenjujemo kao reciklažu, ali i kao lažnu vijest.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
