Početak ruske invazije na Ukrajinu februara 2022. godine trenutak je kada je propagandistička teza o nacizmu u toj zemlji postala široko rasprostranjena, naročito nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin plan „denacifikacije“ susjedne države postavio kao primarni razlog započinjanja rata.
Ipak, mnogi bi mogli pomisliti da je ovakva retorika lansirana neposredno pred početak rata.
Naime, ruska propaganda pečat nacizma kontinuirano stavlja Ukrajini duže od decenije, a takve navode po ustaljenoj matrici pravda i potkrepljuje dezinformacijama.
Ovaj vid hibridnog rata postao je naročito zastupljen u vrijeme razvoja modernih tehnologija, pa su tako društvene mreže često najuspješnije sredstvo širenja problematičnih tvrdnji.
Takvih je primjera bilo i biće, a posljednji u nizu kojim se Raskrinkavanje bavilo tiče se objave na fejsbuku u kojoj je prikazan navodni poster vođe nacističke Njemačke Adolfa Hitlera razvijen u Kijevu.
Na objavljenoj fotografiji piše:
„Proevropski demonstranti su na zgradu Skupštine grada Kijeva okačili veliku sliku Adolfa Hitlera ispod koje piše „Hitler Spasitelj““.
Osim toga ispisan je i citat iz Novog zavjeta koji poziva na oslobođenje od ropstva.
Prva stvar koja se da primjetiti nakon pretrage ove fotografije, jeste da ona datira od 2014. godine.
U članku BBC-ja piše, između ostalog, kako su fotografiju svojevremeno plasirali proruski elementi.
„Sliku je u februaru proširila Pravdivaya Pravda, antizapadni Twitter nalog sa sjedištem u Moskvi, a retvitovao ju je Konstantin Rykov , prokremljovski medijski mogul. Obojica su insistirali da slika nije lažna, ali je ponovno pojavljivanje fotografije izazvalo više optužbi za falsifikovanje“, piše u članku.
BBC je prenio i kako su pojedini korisnici Tvitera podijelili fotografije koje ukazuju na nešto što izgleda kao originalna slika ambijenta ispred kancelarija gradskog vijeća Kijeva.
„Na njoj je poster Stepana Bandere. Bandera je bio ukrajinski vođa antisovjetskog otpora tokom i nakon Drugog svjetskog rata, ali je takođe optužen za saradnju sa nacistima“, napisao je BBC.
Istu fotografiju, iz drugog ugla, moguće je pronaći na i na sajtu Photo Unian, gdje se navodi da je nastala 14.1.2014. godine, te da je njen autor Musienko Vladislav.
Dodatno, slične fotografije koje prikazuju poster Bandere, a ne Hitlera, moguće je pronaći na pojedinim sajtovima na ukrajinskom jeziku.
Interesantan je i podatak da je 2014. godine portal SrbijaDanas, koji je poznat po širenju dezinformacija o ratu u Ukrajini, objavio „fotografiju dana“ sa navodnim posterom Hitlera, a opis je identičan onome što stoji u ranije pomenutoj fejsbuk objavi od prije par dana.
Dakle, vjerodostojnost slike sa likom Hitlera na ulazu u zgradu Skupštine grada Kijeva nikada nije dokazana, a nasuprot tome ponuđena je fotografija koja sugeriše da je na tom mjestu stajao potpuno drugi plakat. U prilog tome govori članak BBC-ja iz 2014.
Druga problematična stvar u vezi spornog fejsbuk posta jeste činjenica da je podijeljeno nešto što datira od prije 10 godina.
Uzimajući u obzir ove činjenice, postaje jasno da je riječ o dezinformaciji za koju se neko potrudio da je „oživi“.
Zbog toga smo objavu ocijenili kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ovom postu dali smo ocjenu i reciklaža.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
