Iako nijedna teorija zavjere o vezi između 5G, vakcina, a od skoro i omiljene komponente svake zavjere – grafena – nije dobila epilog u vidu dokaza, teoretičari zavjere ostaju uporni u nastojanju da dokažu da nas „oni“ (globalisti, milijarderi, moćnici) truju.
U videu koji je objavljen na Facebooku, a koji bi trebalo da posluži kao dokaz da prehrambeni proizvodi sadrže grafen kako bi se olakšalo „djelovanje sa 5G“ vidi se kako osoba prislanja magnet na komade mesa različitog životinjskog porijekla, tvrdeći da zbog prisustva grafen oksida ili nekog drugog metala, on ostaje zalijepljen za meso. U Facebook objavi piše:
„Bill Gates kaže kako bi u hranu trebalo stavljati 💉ili ljek. Međutim oni već sada meso i ostalu hranu pune grafenima da što više ljudi napune sa time sranjem da bi preko grafena mogli djelovati sa 5.G.“
Talas ovih teorija zavjere započet je nakon početka vakcinacije protiv COVID-19, kada je u videima koji su brzo postali viralni, demonstrirano kako se magneti i novčići „lijepe“ za ruke vakcinisanih osoba, što je trebalo da bude dokaz da COVID-19 vakcine imaju magnetska svojstva. Da kratko podsjetimo: naučnici su za veoma kratko vrijeme demantovali bilo kakvu povezanost vakcina i magneta, odnosno negirali da COVID-19 vakcine imaju magnetna svojstva. Prisustvo grafen oksida ili bilo kojeg drugog metala u vakcinama demantovali su i proizvođači vakcina, o čemu smo i ranije pisali, kao i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Dodatno, da ove vakcine zaista sadrže metal, izvjesno je da bi morao postojati određeni broj ljudi koji bi prijavili nuspojave od takve vakcine, poput osipa ili iritacije kože.
Sada su kreativni teoretičari zavjere otišli korak dalje, tvrdeći da i sirovo životinjsko meso koje se koristi u ishrani ima magnetska svojstva.
Odgovor na pitanje zašto se to dešava zapravo je vrlo jednostavan: magneti, novčići ili drugi glatki predmeti lijepe se za različite djelove tijela ukoliko je koža makar malo masna. Iz sličnih razloga, magneti se mogu lijepiti i za sirovo meso.
Iz američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) su AFP-ovim fektčekerima objasnili da se ovo dešava „zbog teksture, položaja predmeta ili vlažnosti“:
„Ovo ne znači da u mesu ili mesnim prerađevinama ima metala. Svi proizvodi od mesa i perađevina koje nose USDA oznaku su ispitivani zbog bezbjednosti, zdravstvene ispravnosti i USDA oznake“, rekli su iz USDA.
Objašnjavaju i da sve firme koje sprovode kontrolu po standardima USDA imaju sistem koji je osmišljen tako da spriječi, ukloni ili smanji na prihvatljive nivoe svaku biološku, hemijsku ili fizičku opasnost za koju postoji razumna vjerovatnoća da se nađe u proizvodu. Zato su male šanse da bi nedetektovani komadić metala mogao da kontaminira mesne proizvode, dok neke firme idu i korak dalje i dektetorima metala i rendgenskim uređajima provjeravaju da li ima slučajnog ili neočekivanog komada metala.
Što se tiče dijela posta koji sugeriše da je Bil Gejts rekao da u hranu treba stavljati vakcinu, radi se o fabrikovanoj izjavi koja je pripisana Gejtsu, a što on, zapravo, nije izgovorio. Skrinšot njegovog navodnog tvita u kojem kaže da bi vakcine u hrani riješile problem neodlučnih kad je u pitanju vakcinacija, u potpunosti je izmišljen, odnosno uopšte nije njegov tvit, potvrdili su iz Gejts fondacije. Dodatno, naučnici objašnjavaju da su neutemeljene tvrdnje da se vakcina koja je data životinjama, pa čak i ako se radi o COVID-19 vakcini, može prenijeti na ljude.
Ovu objavu ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
Zbog tvrdnji u vezi sa tvrdnjom koja je pripisana Bil Gejtsu, objavu ocjenjujemo i kao dezinformaciju. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
