Međunarodno (ne)priznanje Kosova – tema koja je gotovo svakodnevno prisutna u srpskim medijima, a “odbrana” Kosova nerijetko se preseli i na društvene mreže.
Posljednji primjer je tvit u kojem je autor teksta podijelio informaciju da je zbog stava da je Kosovo dio Srbije, profesorica na pariskom univerzitetu, porijeklom iz Srbije, navodno dobila otkaz.
“Očekujemo objašnjenje od francuske ambasade zbog čega je profesorica pariskog univerziteta Sorbona, srpskog porekla Milica Deneuve, dobila otkaz na poslu posle žalbi studenata da je na svojim časovima međunarodnog prava tvrdila da je Kosovo međunarodno pravno dio Srbije”, navedeno je u tvitu.
Nakon što je ova tvrdnja objavljena na Tviteru, podijelili su je i korisnici Fejsbuka (ovdje, ovdje i ovdje), glorifikujući pomenutu profesoricu i upućujući joj podršku.
Ipak, žena za koju se tvrdi da je porijeklom iz Srbije i da predaje na pariskom univerzitetu Sorbona, Milica Deneuve, niti je žrtva, niti je profesorica, a sasvim je izvjesno da je njen identitet u potpunosti izmišljen.
Obrnuta pretraga fotografija ukazuje da je na fotografiji zapravo glumica pornografske industrije.
Rezultati pretrage ukazuju da je fotografija prvi put objavljena na internetu u aprilu 2016. godine i dio su kadrova intervjua koji je glumica Bree Olson dala, upozoravajući mlade djevojke da ne bi trebalo da postanu dio pornografske industrije. Snimak intervjua, objavljen u martu 2016, dostupan je na Ju Tjubu.
Google pretraga ključnih riječi ne daje rezultate da na Sorbona Univerzitetu predaje osoba pod tim identitetom, niti pretraga njenog imena i prezimena na zvaničnom veb sajtu pomenutog Univerziteta.
Milicu Deneuve ne prepoznaje ni Google Scholar pretraga, dakle nije dostupan nijedan njen naučni članak, a takođe ne postoji njen profil na LinkedIn-u.
Dakle, osoba prikazana na fotografiji koja se dijeli na društvenim mrežama nije profesorica koja predaje na Sorbona Univerzitetu, već pornografska glumica. Takođe, ne postoje dokazi da navodna Milica Deneuve predaje na tom Univerzitetu.
Dodatno, imajući u vidu da postoji sličnost sa nekim tvrdnjama koje smo i ranije imali priliku da čitamo na društvenim mrežama, možemo zaključiti da postoji mogućnost da je u pitanju zbijanje šale. Svakako, ova informacija je dovela korisnike društvenih mreža u zabludu, što potvrđuju i njihovi komentari.
Iz tog razloga, objave na društvenim mrežama ocjenjujemo kao lažnu vijest i satiru.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Ocjenu „Satira“ dobija medijski sadržaj koji koristi izmišljene vijesti s ciljem satiričnog prikaza stvarnosti. Ovo je primjer medijskog izvještaja koji nije problematičan, ako medij jasno naznači da se radi o satiričnom sadržaju. Cilj uključivanja ove ocjene u metodologiju jeste ukazivanje na ovu vrstu sadržaja u situacijama kada on može napraviti privid da se radi o istinitom medijskom izvještaju i postati potencijalno štetan u slučaju daljeg prenošenja bez provjere i jasne naznake da se radi o satiri. U našoj metodologiji, ovu ocjenu dobija samo sadržaj za koji medij koji je autor istog jasno naglasi da je riječ o satiri.
