Veliki broj informacija o vakcinama, njihovim mogućim nuspojavama, ali i navodnim posljedicama, svakodnevno zatrpava medije i društvene mreže.
Među tim informacijama kojima su građani izloženi i na osnovu kojih često formiraju svoj stav o vakcinisanju nemali je broj dezinformacija koje nekada znaju krenuti i od ljudi koji su direktno ili indirektno uključeni u proces imunizacije.
Sergej Boljević, šef katedre za patologiju na Sečanovskom univerzitetu u Moskvi i član pregovaračkog tima za nabavku ruske vakcine, dao je 3. aprila intervju za dnevne novine Dan, koji su prenijeli brojni domaći regionalni mediji.
Boljević se u intervjuu bavio upoređivanjem sigurnosti i nus pojava vakcina, tvrdeći da ruska vakcina Sputnik V ima najblaža neželjena dejstva.
„Osobe koje se vakcinišu vakcinom „sputnjik” mogu imati blaga neželjena dejstva u vidu bola u ruci, zglobovima i mišićima, javlja se i temperatura do 38 stepeni. Ti simptomi mogu da traju od nekoliko sati do maksimum jedan dan. U odnosu na sve vakcine, nus pojave kod „sputnjika” su najblaže. Kada je riječ o vakcini Astra Zeneka, dokazano je da je ona efikasna do 70 odsto kod građana do 55 godina života. Da izaziva obrazovanje trombova, odnosno zgrušavanje krvi to je takođe dokazano. Ne znam šta je razlog, ali građani treba da znaju da je Astra Zeneka rađena na virusu kod majmuna, a „sputnjik” na virusu kod čovjeka. Moguće da je to razlog. Istina je sve što se govori za oksfordsku vakcinu. Ali ako bismo govorili o kombinaciji vakcina koje su u pripremi, moguće rješenje je da se ljudima daje prva doza Astra Zeneka, a druge „sputnjika”. Ta kombinacija je vrlo moguća i to se trenutno ispituje, vjerujemo da će uskoro izaći na tržište. Znači u Astra Zeneki imamo pojavu tromba kod osoba koje su vakcinisane, ali to je daleko bolje od vakcina Fajzera i Moderne, gdje se dešavalo da ljudi umiru od nus pojava. Dešavale su se teške alergijske reakcije i bilo je smrtnih i teških slučajeva. Takvi slučajevi su zabilježeni u Danskoj, Norveškoj, Izraelu, Švajcarskoj, Portugaliji i SAD. Na listi vakcina protiv kovida najblaža neželjena dejstva su u slučaju vakcine „sputnjik”“, tvrdi Boljević.
Ovaj dio intervjua prenijeli su i RTCG, Fosmedia, Skala Radio, Portal Luča, Kolektiv.me, Portal Nikšić, Portal Podgorica, Standard, Srbija Danas, Alo, Radio Sarajevo, Istokrs, Srpskacafe, Kosova.info, Faktor.ba, Klix.ba, Federalna.ba, Tuzlalive.ba, Večernji.ba, Avaz.ba, Kodex.me, Volim Podgoricu, TV Pljevlja, Posusje.info, Cazin.net, Index.ba, Rtvslon.ba, Zenit.ba, Rama-Prozor.info.
Oslobođenje.ba je pozitivan primjer jer je prenijelo informaciju, ali je i dopunilo zvaničnim stavom EMA.
Boljević tvrdi da vakcina AstraZeneca izaziva obrazovanje trombova i da je to dokazano. Međutim, to nije tačno.
Otkako je u prvoj polovini marta niz evropskih zemalja privremeno obustavio davanje vakcine AstraZeneca zbog sumnjivih neželjenih efekata, Evropska agencija za ljekove (EMA) i nacionalni medicinski autoriteti prikupljaju podatke i pokušavaju potvrditi ili isključiti povezanost pojave rijetkih slučajeva tromboze sa primanjem ove vakcine.
EMA je 18. marta saopštila da smatra da blagodati vakcine AstraZeneca u sprečavanju COVID-19, sa povezanim rizikom od hospitalizacije i smrti, premašuju rizike od neželjenih efekata. U njihovom izvještaju od 24. marta se jasno navodi da trenutno nema dovoljno dokaza da se utvrdi konačna uzročno-posljedična veza sa vakcinom:
„Na osnovu pregleda kliničkih i nekliničkih podataka, trenutno nema dokaza koji ukazuju na povezanost trombotičkih događaja sa upotrebom COVID-19 vakcine AstraZeneca.“
Svjetski savjetodavni odbor SZO za sigurnost cjepiva (GACVS) saopštio je 19. marta da dostupni podaci ne ukazuju na bilo kakvo ukupno povećanje stanja zgrušavanja, poput duboke venske tromboze ili plućne embolije nakon primjene COVID-19 vakcine.
„Iako su zabilježeni i vrlo rijetki i jedinstveni trombembolični slučajevi u kombinaciji s trombocitopenijom, poput cerebralne venske sinusne tromboze (CVST), nakon vakcinacije vakcinom AstraZeneca COVID-19 u Europi, nije sigurno da su uzrokovani vakcinacijom. Komisija za farmakovigilancu i procjenu rizika Evropske agencije za lijekove pregledala je 18 slučajeva CVST-a od ukupno više od 20 miliona vakcinacija vakcinom AstraZeneca COVID-19 u Evropi. Uzročna veza između ovih rijetkih događaja trenutno nije utvrđena“, saopšteno je iz SZO.
Međutim, proces kontrole od strane EMA je nastavljen, naročito nakon što su u posljednjim danima marta zabilježeni novi slučajevi tromboze kod mlađih pacijenata, zbog čega su neke države, poput Njemačke i Holandije, privremeno obustavile vakcinaciju ovom vakcinom mlađih od 60 godina.
Marco Cavaleri, šef EMA-e za vakcine, rekao je u utorak 6. aprila talijanskim novinama Il Messaggero da po njegovom mišljenju „sada to možemo reći, jasno je da postoji veza s vakcinom… Ali još uvijek ne znamo što uzrokuje ovu reakciju.“ Međutim, istoga dana u izjavi agenciji France-Presse, EMA je to negirala rekavšin da „još nije donijela zaključak i pregled je trenutno u toku“, dodajući da očekuje da će svoja saznanja objaviti u srijedu ili četvrtak, prenio je Guardian.
U srijedu, 7. aprila EMA-in odbor za sigurnost (PRAC) zaključio je da bi neobični krvni ugrušci s niskim nivoom trombocita trebali biti navedeni kao vrlo rijetke nuspojave Vaxzevrije (ranije COVID-19 vakcina AstraZeneca).
Na svom sastanku 7. aprila, GACVS je pregledao najnovije informacije EMA, zajedno s podacima Regulatorne agencije za lijekove i druge zdravstvene proizvode Ujedinjenog Kraljevstva (MHRA). Zaključili su da se na osnovu trenutnih podataka uzročno-posljedična veza između vakcine i pojave krvnih ugrušaka s niskim trombocitima smatra vjerovatnom, ali nije potvrđena. Potrebne su specijalizovane studije kako bi se u potpunosti razumio potencijalni odnos između vakcinacije i mogućih faktora rizika.
Dakle, u trenutku kada je doktor Boljević dao svoju izjavu Danu, veza između tromboze i vakcinacije AstraZenecom nije bila dokazana. Ona se na današnji dan smatra smatra vjerovatnom, ali ne i konačno dokazanom.
Izjavom Sergeja Boljevića koju su prenijeli brojni mediji, bavila se i Marika Backović, biohemičarka sa Paster instituta u Parizu. Ona je na Tviteru ukazala na netačnosti i nelogičnosti u tvrdnjama Boljevića.
Boljević u intervjuu, takođe, tvrdi da su u odnosu na sve vakcine, nuspojave kod Sputnika najblaže.
Međutim, ne može se naći relevantno istraživanje koje upoređuje neželjene efekte svih vakcina koje se trenutno administriraju u svijetu, ili posebno Sputnika u odnosu na druge vakcine.
Razlog za to je što se u različitim zemljama primjenjuju različite vakcine, odobravaju ih različiti nacionalni ili regionalni regulatori, a SZO je za sad odobrila upotrebu samo manjeg broja vakcina među kojima još uvijek nije Sputnik V.
SZO navodi da kao i svaka vakcina, COVID-19 vakcina može izazvati nuspojave, od kojih je većina blaga ili umjerena i same nestaju u roku od nekoliko dana. Vakcine se kontinuirano nadgledaju kako bi se otkrili neželjeni događaji.
„Prijavljeni neželjeni efekti vakcina protiv COVID-19 uglavnom su bili blagi do umjereni i nijesu trajali više od nekoliko dana. Tipični neželjeni efekti uključuju bol na mjestu ubrizgavanja, vrućicu, umor, glavobolju, bolove u mišićima, jezu i proliv. Šanse da se bilo koji od ovih neželjenih efekata dogodi nakon vakcinacije razlikuju se ovisno o određenoj vakcini“, navodi se na sajtu SZO.
Iz prevoda Uputstva za medicinsku primenu leka koju je za upotrebu ruske vakcine u Srbiji pripremio institut Torlak, ne vidi se značajna razlika u odnosu na moguće neželjene efekte koji su u kliničkim studijama primijećeni za druge vakcine.
„Najčešće se mogu javljati kratkotrajne opšte (kratkotrajni sindrom nalik gripu, koji karakterišu groznica, povišena temperatura tela, bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima, iscrpljenost, opšta slabost, glavobolja) i lokalne (bolna osetljivost na mestu injekcije, hiperemija, otok) reakcije. Preporučuje se prepisivanje nesteroidnih antiinflamatornih sredstava (NSAIL) pri povišenju temperature nakon vakcinacije. Ređe se sreću mučnina, dispepsija, smanjenje apetita, ponekad – uvećanje regionalnih limfnih čvorova). Kod nekih pacijenata moguća je pojava alergijskih reakcija, kratkotrajno povećanje nivoa transaminaza, kreatinina i kreatinfosfokinaze u krvnom serumu.“, navodi se u Uputstvu.
Budući da je Boljević u intervjuu iznio netačne i neutemeljene tvrdnje, koje je bilo istovremeno i neophodno i jednostavno provjeriti iz drugih izvora, naročito kad je u pitanju ovako važna tema, članak dnevnog lista Dan i sve objave medija koji su prenijeli sporne tvrdnje ocjenjujemo ocjenom pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Portal Standard i portal Faktor objavili su ispravku u svom origanalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
Dan: Pristrasno izvještavanje | RTCG: Pristrasno izvještavanje | FOS media: Pristrasno izvještavanje | Skala radio: Pristrasno izvještavanje | Portal Luča: Pristrasno izvještavanje | Kolektiv.me: Pristrasno izvještavanje | Portal Nikšić: Pristrasno izvještavanje | Portal Podgorica: Pristrasno izvještavanje | Standard.co.me: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Srbija danas: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Alo: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Istokrs: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Srpska Cafe: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Kosova.info: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Faktor: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | klix: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | federalna.ba: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Tuzla live: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Vecernji.ba: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Avaz: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Kodex.me: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Volim Podgoricu: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | tvPljevlja: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Posusje.info: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Cazin: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Index.ba: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | rtvslon.ba: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Zenit.ba: Pristrasno izvještavanje,Demantovano | Rama-prozor: Pristrasno izvještavanje,Demantovano
Edit: 8.4.2021.
Edit: 12.04.2021.
