Potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, govorio je o poštovanju sporazuma o formiranju Vlade, a domaći i regionalni mediji nijesu propustili priliku za spin.
Davnašnji redovni gost redova Raskrinkavanja, portal Glas javnosti, Bečićevo obraćanje ispratio je naslovom:
CRNOGORSKE NATO SLUGE! I BEČIĆ POKAZAO PRAVO LICE: Ko se bude igrao članstvom u NATO, neće biti u vlasti!
U kratkom tekstu, Glas javnosti karakteriše Bečića:
“Podsetimo, Aleksa Bečić je karijeru započeo u, tada prosrpskoj Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP CG) gde je bio od 2005 do 2014. godine kada je osnovao Demokratsku Crnu Goru.
Važio je za “umerenog” ali nikad se nije izjašnjavao da podržava prozapadnu i antisrpsku politiku, poput Zdravka Krivokapića, Jakova Milatovića i mnogih drugih i on je, kao što se može videti pokazao pravo lice tek nakon izbora.”
Bečić jeste bio u SNP-u, a kako ga ko percipira, kao umjerenog ili neumjerenog – subjektivna je stvar.
Što se tiče prozapadne politike, Bečić je odavno neskriveno zagovara, ne sada kada je postao potpredsjednik 44. Vlade. Bečić je govorio da je NATO pitanje završeno, da Crna Gora ostaje posvećena članica NATO-a, te da je NATO čvrst i posvećen partner Crne Gore.
Na fonu prozapadne politike Bečić je govorio i da Crna Gora mora i može postati sljedeća članica EU, da je politika Crne Gore 100 odsto usklađena sa EU, te da nema govora o zamjenama za članstvo. Ovih dana je ponovio posvećenost prozapadnom kursu i istakao da imamo istorijsku šansu da uvedemo zemlju u EU.
Takođe, ono što je jasno je da je Crna Gora strateški opredijeljena za saradnju sa Zapadom, odnosno da pregovara o članstvu sa EU sa kojom ima niz ugovora, poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i da je članica NATO-a. Dodatno, u svom obraćanju potpredsjednik Vlade je govorio upravo o tom opredjeljenju.
Objava portala Glas javnosti dobija ocjenu pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
