Pristrasno izvještavanje u cilju širenja mržnje

1626

Međuetničke tenzije, naročito one na prostoru bivše Jugoslavije, nepresušni su izvor za medije koji žele da manipulišu svojim čitaocima i nametnu određeni narativ o pojedinim nacijama, narodima, religijama…

Mediji tako pokušavaju da kroz jedan događaj ili pojavu predstave cijeli jedan narod i na taj način ulaze na polje ekstremnog nacionalizma.

To je ovoga puta učinio portal Srbija danas.

Ovaj medij je u tekstu naslovljenom

pokušao da sve Hrvate predstavi kao narod koji podržava ubijanje i manipuliše čitaocima kako bi podstakao na mržnju.

Inspiraciju za ovakav tekst portal Srbija danas je našao u nemilom događaju u Zagrebu, u kojem je Danijel Bezuk ranio policajca ispred zgrade Vlade nakon čega je izvršio samoubistvo. 

„Narod Hrvatske slavi Danijela B. (22), mladića koji je izvršio samoubistvo nakon što je jutros otvorio vatru na zgradu Vlade Hrvatske i Sabor i ranio jednog policajca“ navodi se u tekstu.

„Nakon krvavog pira Danijel se dao u beg, a sat vremena nakon napada policija ga je pronašla mrtvog. Pre nego što je digao ruku na sebe, Danijel je postavio status na Fejsbuk, koji je za kratko vreme dobio na stotine komentara, a mnogi među njima bili su na strani napadača. Građani su ga hvalili i zahvaljivali mu se! Otkako je otkriven identitet napadača, na njegovom Facebooku profilu nizali su se komentari u kojima glorifikuju njegov čin. Građani su ga nazvali herojem, poručivali da je “probudio očajni omamljeni narod”. – Učinio si više i poslao jasniju poruku od cele Hrvatske zajedno. Nažalost nisi živ. Počivaj u miru – samo je jedan u moru komentara koji su osvanuli na profilu mladića. Stručnjaci smatraju da je podrška napadaču zabrinjavajuća“, piše portal Srbija danas.

Oni citiraju i psihijatra Hermana Vukušića koji je iznio svoj stav o porukama podrške koje su upućene Bezuku.

„Bez obzira na motive napada koji mogu biti svakakvi, neko misli da nasilje može da opravda domoljublje i da može da rešiti nepravdu, a pa ne može. Ovaj čin je za svaku osudu, stradala je osoba koja je teško ranjena, upucana i čista je sreća da nije bilo više žrtava. Činjenica kojoj svedočimo je da su društvene mreže, a posebno profil počinitelja, postale oltar glorifikacije samog nasilja, to je postao oltar tragedije. To je zastrašujuće i zabrinjavajuće, da ne kažem nedopustivo. Vidimo da komentare ostavljaju i mladi i stariji, žene i muškarci. I to treba biti signal za uzbunu. S obzirom na sve nivoe stresova još smo, na sreću, jako malo doživeli ovakvih napada“ rekao je psihijatar Herman Vukušić.

Činjenica je da je dio hrvatske javnosti otvoreno podržao bezumni čin Danijela Bezuka koji je tom priliko teško ranio policajca i oduzeo sebi život.

Ipak, portal Srbija danas je zloupotrijebio mišljenje određene, ekstremističke grupe građana kako bi širio mržnju i stvarao sliku o Hrvatima kao narodu koji slavi ubijanje.

Isti portal je, istog dana, ženu, optuženu za ubistvo u Srbiji, oslovio sa „baka Coka“, relativizujući na taj način ubistvo. Riječ je, svakako, o drugačijem kontekstu i okolnostima u kojima se to ubistvo desilo, kada je Stojanka Stojanović ubila investitora sa koji je, prema njenim riječima, ucjenjivao da mu proda svoje zemljište.

S obzirom na to da je portal Srbija danas veličanje zločina u kojem je teško ranjen policajac koji je obavljao svoju dužnost pripisala cijelom jednom narodu, temeljeći to na jednom jedinom komentaru koji su iznijeli u tekstu, ovu objavu ocijenili smo kao pristrasno izvještavanje.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.

Srbija danas: Pristrasno izvještavanje