Skoro tri mjeseca su prošla od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, pregovori oko formiranja Vlade odvijaju se uz veliku pažnju javnosti, posebno medija, od kojih su pojedini jasno zauzeli stranu i otvoreno iskazuju stav da ne žele da se vlast formira bez koalicije Za budućnost Crne Gore i javno podržavaju narativ te koalicije da se želi „prevariti narod“.
Primjer takvog izvještavanja je tekst isturenog odjeljenja tabloida Alo za Crnu Goru u kojem ovaj portal izvještava o sastanku mandatara Milojka Spajića i predsjednika Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimira Jokovića.
„Spajić došao na noge da zamoli Jokovića da zajedno prevare narod“, glasi naslov portala Aloonline.me.
„Kako javljaju crnogorski mediji bliski bivšem režimu Mila Đukanovića, mandatar i predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić sastao se danas sa liderom SNP-a Vladimirom Jokovićem. Prema dostupnim informacijama koje su se pojavile, tema razgovora prilikom susreta njih dvojice bila je konstituisanje i djelovanje buduće izvršne vlasti. U medijskim izvještajima se posebno ističe da lider SNP-a za sada neće davati izvjave na ovu temu“, navodi se, između ostalog, u tekstu.
Spajić i Joković su se, prema pisanju medija, sastali 1. septembra, kako bi razgovarali o konstituisanju i djelovanju nove vlade.
„CdM je kontaktirao lidera SNP-a ali je on naglasio da za sada neće davati izjave na ovu temu“, navodi se u tekstu CdM-a.
Ishod razgovora predsjednika PES-a i SNP-a nije dalje objavljivan u medijima, iz ovih partija nije bilo saopštenja za javnost i nije poznato šta je dogovoreno na sastanku.
Ono što je takođe nepoznato je kako je portal Aloonline.me došao do zaključka da je „Spajić došao na noge da zamoli Jokovića da zajedno prevare narod“.
Zbog činjenice da je tekst naslovljen proizvoljno, bez kontaktiranja bilo kojeg od učesnika sastanka i njihovih partija, objava Aloonline.me dobija ocjenu pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Edit: 7.9.2023.
Portal Aloonline.me objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
