Protesti koji se ovih dana održavaju širom Srbije donijeli su čitav talas dezinformacija. Tabloidi iz te zemlje svakog dana pokušavaju diskreditovati proteste protiv pojedinih odluka vlasti, a ovoga puta u cijelu priču uključili su i poslanicu Samoopredjeljenja, Fitore Pacoli.
„Juče je u Šapcu bila i poslanica Kurtijevog Samoopredeljenja Fitore Pacoli. Ona se na svom Fejsbuk profilu pohvalila da je učestvovala na skupu zajedno sa Natalijom Stojmenović iz „Ne davimo Beograd“, koja se juče uključivala i učestvovala u protestima“, objavio je Nacionalist.
„ПОСЛАНИЦА АЉБИНА КУРТИЈА НА ПРОТЕСТУ У ШАПЦУ?!“, objavio je „senzacionalno“ portal Nacionalist.rs.
Oni su u tekst dodali prevod objave poslanice sa Kosova, kao i jednog od aktivista iz Srbije, koji je objavio da je Natalija Stojmenović vodila uključenja uživo sa protesta u Šapcu.
Pacoli jeste u svojoj objavi navela da je 27. novembra bila u Šapcu i da se sastala sa Natalijom Stojmenović, ali nije pominjala proteste već da je učestvovala na konferenciji.
„Nakon Crne Gore, konferencija Green Balkan Network u organizaciji Evropskih zelenih partija i NDI održava se u Šapcu u Srbiji. Na ovoj konferenciji u okviru panela ‘Političke partije: Rodna ravnopravnost i inkluzija’ predstavila sam ulogu pokreta Samoopredjeljenje u uključivanju žena na rukovodeće pozicije u javnim institucijama države Kosovo. Učesnici su bili zainteresovani da shvate kako je Pokret Samoopredjeljenje uspio da premaši kvotu za rodnu ravnopravnost u posljednja dva izborna ciklusa. Svi poslanici Samoopredjeljenja na parlamentarnim izborima 2019. i 2021. godine uspjeli su osigurati mjesta u parlamentu bez pomoći kvote za rodnu ravnopravnost“, glasi objava Pacoli. Dakle, ni riječi o protestima u Šapcu gdje je grupa huligana napala demonstrante koristeći letve i čekiće.
S obzirom na činjenice da poslanica Samoopredjeljenja jeste bila u Šapcu 27. novembra, ali da je tamo bila zbog konferencije o rodnoj ravnopravnosti, a ne zbog protesta, ovu objavu smo ocijenili kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
