Osuda nasilja: EU ne zahtijeva da se nemiri u Gruziji nastave 

53

Nastavljaju se protesti u Gruziji. Više od 300 ljudi je privedeno (arhivirano: ovdje), a u medijskim izvještajima varira broj onih koji su se obratili za medicinsku pomoć, ali se on vrti oko 30-ak. 

Na ulicama su hiljade ljudi, zbog odluke vlade (arhivirano: ovdje) da suspenduje pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, a često dolazi do sukoba sa snagama reda. U Gruziji su nedavno održani i izbori za koje je Evropski parlament prosudio (arhivirano: ovdje) da su prošli uz značajne neregularnosti i da bi trebalo da se ponove u roku od godinu. Premijer Irakli Kobahidze odbio je tu mogućnost. 

S obzirom na to da su mnoge oči uperene u dešavanja na Kavkazu, stižu i dezinformacije. Jedna od njih na portalu Intermagazin glasi: (arhivirano: ovdje

NEVEROVATNO! KAJA KALAS I MARTA KOS zahtevaju da se nemiri u GRUZIJI NASTAVE 

Slično piše i RT Balkan: (arhivirano: ovdje

Kaja Kalas i Marta Kos poručile gruzijskim vlastima: Zaustavljanje nemira ugroziće odnose sa EU 

I Intermagazin i RT Balkan netačno su protumačili zajedničko saopštenje (arhivirano: ovdje) visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos. U njemu se navodi da Evropska unija žali zbog izjave gruzijskog premijera Iraklija Kobahidzea o odluci stranke Gruzijski san da ne nastavi sa otvaranjem pregovora o pristupanju EU i odbijanju finansijske podrške EU do 2028. godine. U njemu, o protestima ili nemirima, zapravo piše: (arhivirano: ovdje

“Gruzijski narod je ponovo izašao na ulice da potvrdi svoje težnje za pridruživanjem Evropskoj uniji. EU oštro osuđuje nasilje nad mirnim demonstrantima, koji stoje postojano za svoju evropsku i demokratsku budućnost. Ove akcije gruzijske vlade imaju direktne posljedice na naše odnose.  

Gruzijske vlasti moraju poštovati pravo na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja i uzdržati se od upotrebe sile protiv mirnih demonstranata, političara i predstavnika medija. Svi akti nasilja moraju biti istraženi, a odgovorni moraju biti pozvani na odgovornost.” 

Dvije visoke predstavnice EU, dakle, nijesu pozvale na nastavak nemira, već su osudile nasilje nad demonstrantima.  

Protesti u Gruziji direktna su posljedica (arhivirano: ovdje) zamrzavanja pristupa EU od strane vlade, odnosno vladajuće partije Gruzijski san, ali i rezultata izbora održanih u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Svemu tome prethodilo je donošenje Zakona o stranim agentima, ranije ove godine, kada su takođe izbili protesti (arhivirano: ovdje). O sličnom zakonu bilo je riječi (arhivirano: ovdje) i u Crnoj Gori. Sve je “mirisalo” i “miriše” (arhivirano: ovdje) na to da se Gruzija udaljava od EU i zapadnih vrijednosti i da se stavlja pod patronat Rusije, iako je iz Moskve poručeno da se ne miješaju u gruzijsku politiku.  

Istraživanja pokazuju (arhivirano: ovdje) da je oko 80 odsto Gruzijaca za ulazak u EU, a pristupanje EU je čak i u gruzijskom ustavu. Gruzija je aplicirala za članstvo 2022, a dobila status kandidata u decembru 2023. 

Sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article