Antivakseri, u vrijeme kada pandemija koronavirusa I dalje odnosi živote širom svijeta, šire opasne dezinformacije, koje se najbrže šire društvenim mrežama.
Fejsbukom kruži fotografija, koja navodno prikazuje broj smrtnih slučajeva u Evropi koji su podlegli posledicama vakcinacije protiv koronavirusa.
Sporna sadrži sledeće tvrdnje:
13 867 mrtvih i 525 907 ozlijeđenih prijavljeno kao reakcija na cjepiva protiv COVIDA-19 u Europi do 5. lipnja 2021. Godine.
Kolege sa portala Faktograf.hr pišu da se radi o članku sa portala Dokumentarac.hr na kojem se često objavljuju netačne i neutemeljene tvrdnje o vakcinaciji.
U članku na portalu Dokumentarac.hr se tvrdi kako je u bazi podataka Europske agencije za lijekove (EMA) prijavljeno 13 867 smrtnih slučaja i 525 hiljada povreda nakon primanja neke od četiri različite vakcine protiv Covida-19. Tvrde kao je to vidljivo u EMA-inoj bazi EudraVigilance.
Međutim, kao što se navodi na samoj stranici baze podataka EudraVigilance, prijavu u nju može unijeti bilo koji korisnik. Radi se, dakle, o tzv. spontanim prijavama. Dio prijava unose zdravstveni radnici, ali velik dio može unijeti bilo koji građanin. Drugim riječima, nema garancije da su nuspojave i smrtni slučajevi koji su prijavljeni u tu bazu zaista posledica vakcinacije.
Bezbjednost primjene vakcina protiv Covid-19 u Crnoj Gori prate Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ CG).
Dakle, tvrdnje iz pomenute Fejsbuk objave predstavljaju opasnu manipulaciju podacima, koja nema utemeljenje u istini, jer prijavu i kritike na vakcinu može ostaviti bilo ko, čak i npr. osoba povezana s nekom od farmaceutskih kompanija koje imaju interese da promovišu svoje proizvode, u odnosu na konkurenciju.
Ovoj objavi dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
