Amerika, Pentagon i čipovanje su savršeni spoj za dobru teoriju zavjere na društvenim mrežama.
Intervju sa vojnim ljekarom Metom Hepbernom, koji u agenciji Ministarstva odbrane SAD “DARPA”, radi na inovativnim metodama za suzbijanje aktuelne pandemije odjeknuo je na društvenim mrežama.
U pomenutom tv formatu govorilo se o vojnim programima i projektima Pentagona , koji za cilj imaju okončanje pandemije, a Hepbern koji je objašnjavao tekuće istraživačke projekte, zaintrigirao je javnost pričom o inovativnoj tehnologiji u obliku senzora koji se postavlja ispod kože.
Iako je Hepbern u razgovoru za CBS detaljno objasnio o kakvoj tehnologiji se radi, te jasno naglasio da “nije u pitanju nikakav zastrašujući vladin mikročip koji prati svaki vaš pokret, već gel sličan tkivu koji kontinuirano testira krv”, mediji širom planete su odlučili da u svojim naslovima upotrijebe baš ovu riječ.
Američki časopis Njuzvik kontaktirao je Hepberna i zamolio ga da još jednom razjasni čitavu stvar. ()
“Nastala je zabuna. Nema mikročipa, nema elektronike, ništa od toga. Gel vam ne bi pokazao da li imate grip ili kovid”, pojasnio je Hepbern za Njuzvik 14. aprila.
Tehnologija je, ističe on, zapravo, hidrogel – sunđerasta supstanca dizajnirana da ima sličan sastav kao i okolno tkivo u ljudskom organizmu, tako da tijelo ne pokušava da ga odbaci.
Korišćenjem hemijskih reakcija hidrogel se može prilagoditi tako da reaguje na razne supstance u tijelu. Kada se to dogodi, gel svijetli vrlo slabo i to može detektovati senzor koji je izvan kože.
Primjera radi, jedna od supstanci koju hidrogel može da detektuje jeste laktat. Povišeni nivoi laktata mogu da ukažu na to da će neko uskoro da se razboli.
Međutim, Hepbern napominje da to samo pokazuje da možda nešto nije u redu u organizmu, te da se konačna i precizna dijagnoza može potvrditi korišćenjem testova na kovid ili neki drugi patogen na koji se sumnja.
Ovu objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Viralne objave: Dezinformacija
