U želji da obesmisle opasnost koronavirusa, teoretičari zavjere neprekidno i u velikom obimu problematizuju preventivne mjere, koje zdravstvene vlasti usvajaju u cilju sprečavanja širenja pandemije.
Pojedini to čine postovima , sa naizgled logičnim konstatacijama.
“Ako pokriješ nos i usta virus se ne širi. Istovremeno u Iranu 1,590,605 zaraženih i 59,663 umrlih.” stoji u objavi na Fejsbuku, koja se masovno dijeli.
Istina je da Iran u trenutku dok se bavimo ovom objavom ima više od million i 600 hiljada inficiranih koronavirusom, međutim činjenica je da od početka pandemije nijedan ozbiljan stručnjak koji proučava koronavirus nije objavio da pokrivanjem nosa i usta u potpunosti stopiramo širenje zaraze.
Na fotografiji koja se dijeli društvenim mrežama nalaze se tri žene koje su pokrivene nikabom. U Iranu je obavezno nošenje hidžaba, ali ne prekrivanje usta. Na ovoj slici, žene su prekrivene, ali određeni broj Iranskih žena prekriva samo svoju kosu.
USA Today pisao je na ovu temu objasnivši da nema nijednog dokaza da nošenje tkanina poput burke ili nikaba može ograničiti širenje koronavirusa.
Pored toga, nema dokaza da su nikabi ili burke djelotvorni kao maske za lice. Određene smjernice iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju da se maske od tkanine „dobro pripiju“ na bočne strane lica. Nijesu sve burke i nikabi čvrsto pripijene.
Na temu nošenje zaštitnih maski i njihove učinkovitosti dobro je poznat i stav Svjetske zdravstvene organizacije:
Maske treba koristiti kao dio sveobuhvatne strategije mjera za suzbijanje prenosa i spašavanje života; samo korišćenje maske nije dovoljno za pružanje odgovarajućeg nivoa zaštite od COVID-19.
Nošenje maske neka bude normalan dio boravka u blizini drugih ljudi. Odgovarajuća upotreba, skladištenje i čišćenje ili odlaganje maski je neophodno kako bi bile što efikasnije.
Stav Svjetske zdravstvene organizacije prate sve službe za javno zdravlje u svijetu, poput crnogorskog Instituta za javno zdravlje, koji su svojim materijalima edukovali i objašnjavali koji je značaj nošenja zaštitnih maski.
Nošenjem zaštitne maske preko nosa i usta blokiramo kapljice koje izdišemo ili udišemo, a u kojima se nalaze virusi, što slikovito potvrđuje i eksperiment snimljen kamerom, kojim je dokazano da se prilikom izgovaranja jednostavne fraze proizvede na stotine kapljica u rasponu od 20 do 500 mikrometara. Međutim kada se preko usta stavi maska, gotovo sve kapljice su blokirane.
I istraživanje Univerziteta u Hong Kongu iz maja prošle godine pokazuje da upotreba zaštitnih maski za 60 odsto smanjuje prenos korona virusa.
Naše kolege iz Raskrinkavanje.ba ranije su prenijele izjavu naučne saradnice magazina “The Guardian”, Hale Delvin, koja je u svojoj kolumni istakla da maska ne garantuje 100% zaštitu od zaraze, ali je, tvrdi, najefektnije sredstvo u odbrani od korona virusa. Ona kaže i da treba akcentovati riječ odbrana a ne zaštita od virusa.
Kada je u pitanju tkanina, podsjetimo da je Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti, 3. aprila 2019, preporučio građanima da, prilikom odlaska na javno mjesto, stave tkaninu preko usta. Naučni portal ScienceNews piše da nema dovoljno podataka, koji bi sa sigurnošću mogli da potvrde da maske od platna mogu da spriječe da zaražena osoba prenese virus na drugu osobu.
Tkanina može da zaustavi veće kapljice – one koje izlaze kašljanjem i kijanjem, ali nije jasno da li može da uhvati one manje – aerosole, koji se oslobađaju disanjem i tokom razgovora.
National geographic prenosi da je u jednom istraživanju, maska koja je napravljena od 16 slojeva tkanine uspjela da filtrira 63 odsto čestica veličine 300 nanometara (virus korona ima prečnik od 50 do 200 nanometara) – ali sa tom maskom je navodno bilo teško disati.
Bez obzira koliko dobro djeluju, efikasnost platnenih ili hirurških maski zavisi i od toga da li ih ljudi nose i odlažu pravilno. Važno je paziti da ona ne bude previše vlažna (od kijanja, kašljanja ili disanja). Vlaga može da zarobi virus i tako masku ili tkaninu učini izvorom kontaminacije.
Podsjetimo maske od platna, ali i one hirurške, napravljene su da druge zaštite od nosioca virusa, a ne obrnuto, jer zaraženi, virus mogu da prenesu drugima i prije nego što se kod njih pojave simptomi.
Ovoj objavi dajemo ocjenu manipulacija činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Viralne objave: Manipulisanje činjenicama
