Iako je od početka vakcinacije protiv virusa COVID-19 prošlo skoro dvije godine, ovaj proces i dalje služi kao povod za nastanak i širenje dezinformacija i lažnih vijesti.
Na društvenim mreža pojavio se video snimak na kojem je prikazan špric koji se koristi za vakcinaciju, a zbog posebnog dizajna, korisnici drušvenih mreža su iznijeli tvrdnje da je u pitanju „lažni“ špric, te da je proces vakcinacije fingiran.
Informacija o lažnim špricevima i vakcinaciji dijeli se u virtuelnom prostoru gotovo od početka imunizacije. Prilog BBC News, objavljen u decembru 2021., tada je bio povod za otvaranje diskusije u javnosti o spornim špricevima, o čemu su pisali regionalni i svjetski mediji. Nije izostala ni reakcija korisnika društvenih mreža na video u kojem je prikazana vakcinacija ljudi uz komentare sljedeće sadržine:
„A gde je igla? Morona cirkus se nastavlja, za one priglupe, verujuće. Za njih se i prave ove predstave. Ko ima i mrvicu pameti, zna šta je na stvari! Guvernerka, ili kako se već oslovljava, Kvinslenda u Australiji, pred kamerama je “primila”vakcinu, ali na način da je medicinska sestra zaboravila da skine plastičnu kapicu sa igle, što su kamere pomno zabeležile. Elita trenutno igra svoju glavnu ulogu u trećerazrednoj predstavi, primerenoj budalama“.
Takođe, Rojters je analizirao medijske objave o špricevima kod kojih igla „nestaje“, dokazavši neistinost takvih tvrdnji, a posljednja objava koja insinuira da špric nije pravi podijenjena je na Fejsbuku 24. jula, uz propratni tekst:
„Čisto onako da vidite detaljni prikaz alata za vakcinaciju političara i njihovih podguznih muha“.
Zajedničko zagovaraocima tvrdnje da su špricevi „lažni“ jeste stav da je posrijedi igra zavjere koju orkestriraju političari, visoki zvaničnici i vlade.
U datim medijskim objavama izostaje objašnjenje na koji način su dati špricevi patentirani. Naime, nakon što se pritisne klip i isporuči doza lijeka ili u ovom slučaju vakcine, igla se automatski uvlači u špric, dok je još u tijelu pacijenta. Ovako dizajnirani špricevi suzbijaju mogućnost ponovne upotrebe šprica, te osiguravaju bezbjednije odlaganje medicinskog infektivnog otpada.
Ovaj model šprica nije novina u medicini. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2015. godine dala preporuku o što urgentnijem usvajanjem i primjeni novog modela špriceva.
„Studija iz 2014. godine, koju je sponzorisala SZO, procjenjuje da je 2010. oko 1.7 miliona ljudi bilo zaraženo virusom hepatitisa B, oko 315 000 njih virusom hepatitis C, a čak 33 800 HIV-om uslijed nezbezbjedne upotrebe injekcija. Usvajanje i primjena novih špriceva, dizajniranih da budu bezbjedni, od izuzetne je važnosti za zaštitu ljudi širom svijeta od zaraze HIV-om, hepatitisom i drugim bolestima. Ovo bi trebalo da bude hitan prioritet za sve države“.
Direktor odjeljenja SZO za HIV/AIDS, dr Gotfrid Hirnšal, objasnio je tada da se špricevi tako dizjaniraju sa funkcijom zaštite zdravstvenih radnika od povreda i infekcija koje su rezultat toga.
„Novi „pametni“ špricevi koje SZO preporučuje za injekcije u mišiće ili kožu patentirani su tako da sprječavaju ponovnu upotrebu. Neki modeli špriceva imaju slabu tačku koja uzrokuje njegovo lomljenje ako korisnik pokuša da povuče klip nakon ubrizgavanja. Drugi imaju metalnu kopču koja blokira klip tako da se ne može pomjeriti nazad, dok se kod drugih igla uvlači u cev šprica na kraju injekcije“.
Dodatno, moguće je pogledati u video sadržaju kako funkcionišu špricevi VanishPoint, koji se smatraju standardom kad su u pitanju modeli „pametnih“ špriceva. Ova tvrdnja jedna je od mnogih koje je tim portala Raskrinkavanje.me opovrgao i demantovao, a koje su se ticale pandemije COVID-19.
S obzirom na predstavljene činjenice, objavu smo ocijenili kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
