Društvene mreže su leglo izmišljenih, proizvoljnih izjava koje svoju potpunu dezinformacionu moć dobijaju onog trenutka kad se pripišu nekoj politički uticajnoj osobi.
Jedan od takvih primjera uočili smo na Fejsbuk profilu Opet Saša Borojević, na kojem je 10.aprila objavljena navodna izjava portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove.
Uz komentar “jedina greškica da su “Srbi pričali ruskim jezikom”, već srpskim koji je tada do Vukove “reforme” bio veoma blizak ruskom, al nećemo joj zameriti”, podijeljena je fotografija “citata Marije Zaharove”:
“Srbi su do 19. veka pričali ruskim jezikom, bili praktično južno rusko pleme dok to sve nisu promenili austrijski plaćenici Vuk Stefanović Karadžić i Jan Kopitar, odnosno Austro-Ugarski dvor, sve sa ciljem razbijanja ruskog naroda na manje narode“
Objava je za vrlo kratko vrijeme postala viralna (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7), pa je na Fejsbuku izazvala istorijske rasprave koje obiluju „sočnim“ uvredama.
Međutim, nakon detaljne pretrage zaključili smo da se i ovog puta korisnici društvenih mreža u regionu, spore oko nečega što se nije ni dogodilo.
To potvrđuje i činjenica da nijedan kredibilni medij nije prenio izjavu koja je citirana na pomenutom Fejsbuk profilu, a tako nešto nije moguće pročitati ni na zvaničnom nalogu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Zaharova je u posljednje vrijeme u nekoliko navrata govorila o Srbiji, pa je tako nedavno kazala da je Srbija pod pritiskom da uvede sankcije Rusiji, da su Srbi bili direktne žrtve bombardovanja municijom sa osiromašenim uranijumom a Italijani sekundarne, da je saradnja Rusije i Srbije strateška i Moskva želi da se ona nastavi i ubuduće…
Ali, kao što smo već naveli, nije moguće pronaći izjavu u kojoj je navodno rekla da su “Srbi do 19. vijeka pričali ruskim jezikom i bili južno rusko pleme…”
Ovoj objavi dajemo ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
