Da su iz nastavnog programa za predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost potpuno uklonjena ili „izbačena“ književna djela određenih pisaca poput Desanke Maksimović, Meše Selimovića, Alekse Šantića pa čak i Petra Petrovića Njegoša posljednjih godina u više navrata tvrdili su regionalni mediji.
Ovo pitanje ponovo je aktuelizovano nakon nedavno održanog Premijerskog sata na kojem je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić najavila da resorno ministarstvo planira da mijenja nastavni plan.
“ZAUSTAVLJANJE ETNIČKOG ČIŠĆENJA SRPSKIH PISACA: Matija Bećković o povratku velikana u crnogorske škole”, naslov je teksta objavljenog na portalu Novosti.
Tekst je izvorno objavio Sputnik, a osim Novosti prenijeli su ga i portali RTRS, Borba, Barskiportal…
U tekstu se navodi:
“Najavom da će u crnogorske školske programe biti vraćeni pisci poput Desanke Maksimović, Meše Selimovića ili Alekse Šantića zaustavlja se etničko čišćenje srpskih pisaca iz školskih programa u Crnoj Gori, koje je izvršila bivša vlast, smatra pesnik Matija Bećković.
Nema kraće definicije fašizma od progona ljudi zbog svog imena i svoje etničke pripadnosti – rekao je Bećković”.
Tačno je da je posljednjih godina vršeno više reformi obrazovnog sistema koje su podrazumijevale i izmjenu nastavnog plana i programa u crnogorskim školama, te da su neka djela iz obavezne premještena u predloženu literaturu, neka su zamijenjena, a neka dodata…
Međutim, ako pogledamo trenutno važeće programe možemo lako utvrditi da se pomenuti pisci svakako izučavaju u školama, te da nijesu ni bili “izbačeni” kako se to tvrdi u medijima.
Ovo je potvrdila i ministarka Bratić, odgovarajući na poslaničko pitanje.
Bratić je navela da se u osnovnoj školi čitaju djela Desanke Maksimović u petom i osmom razredu, Alekse Šantića u osmom i devetom razredu.
U programu je iza svakoga spiska predloženih tekstova napomenuto da je on napravljen „na osnovu kriterijuma estetske vrijednosti i primjerenosti tekstova (tematski, strukturno i stilski) uzrastu učenika i njihovom kulturnom i životnom iskustvu“ te da nastavnik bira tekstove prema svojim profesionalnim kriterijumima, i spisak ga ne ograničava.
„Naprotiv – za čitanje nastavnik može izabrati i neki drugi prikladan tekst koji nije na spisku, ali treba da vodi računa o navedenim kriterijumima, kao i o proporcionalnom odnosu rodova i vrsta, odnosno o ciljevima i ishodima programa“, navodi se u materijalima Zavoda za školstvo iz 2017. godine koji su dostupni na sajtu Ministarstva prosvjete.
U tekstu se iznose i tvrdnje da su mjesta izuzetih klasika zauzeli autori mahom nepoznati široj javnosti.
Nađa Durković, urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva s višegodišnjim iskustvom u učionici, kazala je ranije u izjavi za medije da se značajna promjena u paradigmi nastave književnosti desila reformom obrazovanja, koja je započeta 2003. godine.
“Predmetni programi književnosti za osnovnu i srednje škole u metodološkom pristupu postavljeni su otvoreno, sa kraćim spiskom obaveznih, takozvanih kanonskih književnih djela, i podužim spiskom predloženih književnih djela”, rekla je Durković.
Izmjene programa su, prema riječima profesorice Vere Mićunović, koja već godinama predaje crnogorski jezik i književnost u OŠ ”Olga Golović” u Nikšiću, bile 2004, 2010. i 2017. godine.
“Djela predložena za čitanje kod kuće, kako se danas terminološki određuje domaća lektira, mijenjala su se u posljednje dvije decenije, ali ne u onolikoj mjeri, koliko se to isticalo. Mislim da su promjene bile nužne u skladu s razvojem društva i samih učenika u njemu. Uz bajku i pripovijetku, roman je ostao i dalje najzastupljenija forma. S obzirom na ulogu književnosti, a to je da čitanjem književnih djela učenik razvija sopstveni emocionalni život i obogaćuje sliku o svijetu, znanje o samom sebi i o drugim ljudima, o ljudskim iskustvima, vrijednostima i imaginaciji, vjerujem da se djela nijesu mijenjala na štetu autora, već u korist učenika”, kazala je Mićunović.
Da pjesnikinja Desanka Maksimović nije „izbačena“ iz obrazovnog programa Srbije, već da je u pitanju klikbejt informacija pisali smo ranije.
Dakle, iz navedenog je jasno da pomenuti pisci nijesu bili “izbačeni” iz nastavnih programa u Crnoj Gori, te samim tim sada ne mogu biti ni vraćeni na način kako se to tvrdi u tekstu.
Zbog toga ovaj sadržaj ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Novosti: Dezinformacija | Sputnik: Dezinformacija | RT RS: Dezinformacija | Borba: Dezinformacija | Barski portal: Dezinformacija
