Nošenje maske tokom pandemije COVID-19, jedna je od najnepopularnijih mjera za suzbijanje virusa i kao takva stvorila je čitav antimaskerski pokret u svijetu.
Tokom trajanja pandemije bavili smo se različitim tvrdnjama vezanim za maske. Od onih da maske izazivaju rak, da su djeca u Njemačkoj umirala zbog njih, pa do toga da ubijaju neurone.
Jedna od najpopularnijih teorija o maskama je svakako ona da zbog nošenja maski ne unosimo dovoljno kiseonika u organizam.
Jedna od takvih objava nedavno se počela širiti Fejsbukom. Na njoj je fotografija kardiologa, Višeslava Hadži-Tanovića, uz poruku:
„Možda vas maska štiti od kapljica, ali vam šteti srcu. Virusi dolaze i prolaze, ali srce je najvažnije. Ne nosite masku zbog srca. Dišite duboko“.
Hadži-Tanović je ranije osporavao mjeru nošenja maski, ali na otvorenom.
„Dakle, da izbegavaju druženja i nose maske u zatvorenom prostoru, ali ne i na otvorenom prostoru, zatim da rade na pojačanju imuniteta organizma, da redovno uzimaju terapiju, da praktikuju umerene šetnje svaki dan po 30 minuta dva puta dnevno po parkovima, obalama reka, šumama, i da piju vitamin C (1.000 mg dnevno), vitamin D3 1.000 IU, aspirin (75 mg uveče)“, rekao je on ranije.
Ipak, više značajnih studija pokazalo je da nošenje maski ne utiče na unos kiseonika u organizam.
Jedan od testova, koji su sprovela četiri američka doktora, Radžeš Samanan, Gregori Holt, Rafael Kaleron-Kanderalario, Mehdi Mirsaedi, Majkl Kampos, pokazao je da maska ne smanjuje nivo kiseonika u organizmu. Oni su testirali uticaj nošenja maske na proces razmjene gasova, odnosno proces u kojem organizam dobija kiseonik i izbacuje ugljendioksid. Test je sproveden na 15 zdravih doktora i 15 vojnih veterana koji imaju veća oštećenja pluća. Test je podrazumijevao šestominutni hod na ravnoj tvrdoj podlozi, a nivoi kiseonika i ugljendioksida mjereni su prije i nakon hoda. Ni zdravi doktori, a ni veterani sa oboljelim plućima nijesu pokazali bitnije promjene u mjerenju razmjene gasova tokom hoda a ni 30 minuta nakon toga. U istraživanju se navodi da neprijatnost koju izaziva maska nije izazvana ponovnim udisanjem ugljendioksida niti smanjenjem nivoa kiseonika. Istraživači navode da je razlog nelagodnost pri nošenju maske uzrokovan iritacijom nerva na licima, udisanjem toplijeg vazduha ili osjećaja klaustrofobije. Zaključili su da nošenje maske i nelagodnost nijesu razlog za zabrinutost.
Australijski institut za istraživanje bolesti srca takođe savjetuje i pacijente sa srčanim oboljenjima da u prilikom odlaska u trgovinu ili na druga javna mjesta nose maske.
Dakle, dokaza da nošenje maske šteti srcu, nema.
Ova objava dobija ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija
Viralne objave: Dezinformacija
