Kao po pravilu kada na internetu ponestane klasičnih dezinformacija, čini se da je formula prosta: izvući neki snimak ili fotografiju predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, i uraditi nešto s njima.
Ovog puta čini se da ukrajinski predsjednik ne suši obraza. U snimku koji kruži društvenim mrežama može se vidjeti kako on daje izjavu za medije na terenu i da u nekoliko navrata plače “kao kiša”, a prate ga navodi poput: (1, 2) (arhivirano: 1, 2)
E da,tuga je prevelika nakon NEprespavane noći
Obrnutom pretragom lodičan zaključak je da je snimak nastao u Buči, u aprilu 2022, dakle nedugo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Zelenski je tada posjetio Buču i poručio (arhivirano: ovdje) da su Rusi izvršili genocid i da su počinjeni ratni zločini. Najduži isječak iz govora koji je održao tada na Jutjubu je postavio Daily mail (arhivirano: ovdje), od nekih dva i po minuta. Tokom priče, Zelenski se nijednom nije zaplakao, a Daily mail je dao naslov:
„Veoma je teško pričati“: Vidno emotivni Zelenski šokiran užasom u Buči
Na prvi pogled budi se sumnja da je snimkom manipulisano, odnosno da je korišćena deepfake tehnologija, o kojoj smo već pisali. Lice Zelenskog pravi neprirodne grimase i promjene, kao i lice čovjeka koji stoji iza njega.
Da li je u pitanju manipulacija snimkom ili ne – potražili smo odgovor i od alata koji prepoznaju sadržaj koji je nastao uz pomoć vještačke inteligencije (AI). Zaključak je da se najvjerovatnije radi o AI-ju.
Takođe, pretragom na internetu po svim kategorijama i ključnim riječima (tekst, foto, video) ne može se doći direktno do originalnog snimka na kojem Zelenski plače ili jeca.
Jedino što je moguće pronaći jeste snimak (arhivirano: ovdje) iz prošle godine, kada je na godišnjicu ruske agresije ukrajinski predsjednik zaista pustio suzu dok je govorio o svojoj familiji i tome koliko nema vremena za njih i koliko se ne gledaju.
Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
