Razrješenje ratne situacije u Ukrajini predmet je različitih diplomatskih sastanaka, mnogo intenzivnije poslednjih sedmica nakon dolaska Donalda Trampa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Ipak, evropski političari doživljavaju Trampovo posredovanje kao prijetnju dosadašnjoj zapadnoj politici prema Ukrajini i Rusiji.
Olaf Šolc se na konferenciji za javnost, organizovanoj u četvrtak, 13. februara, osvrnuo na situaciju u Ukrajini, nakon čega je u medijima “odjeknula” vijest da:
Njemačka uvodi vanredno stanje, a da je njemački kancelar Olaf Šolc pozvao parlament da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini.
Ovu informaciju su prenijeli crnogorski mediji Gradski portal (arhivirano), Dan (arhivirano), Budiminfo.me (arhivirano), kao i regionalni B92 (arhivirano), Srbija danas (arhivirano), Novosti.rs (arhivirano), Alo.rs (arhivirano), Blic (arhivirano), Nezavisne novine (arhivirano), Novine.info (arhivirano), Faktormagazin (arhivirano), Prelistaj.rs (arhivirano), Intermagazin.rs (arhivirano), Iskra (arhivirano), Vaseljenska (arhivirano), Banja Luka 24 (arhivirano), ATV Banja Luka (arhivirano), Oslobođenje.ba (arhivirano), Raport.ba (arhivirano), Slobodna Bosna (arhivirano), Central News (arhivirano).
Vijest su podijelili i brojni korisnici Fejsbuka, od kojih su neki podijelili i isječak sa konerencije. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9)
Vanredna situacija, a ne vanredno stanje
Ni u videu na Fejsbuku, niti u cijelom govoru koji je još uvijek aktuelni kancelar Šolc održao nije pozvao njemački parlament na uvođenje vanrednog stanja u Njemačkoj.
Na veb stranici Budestaga dostupan je transkript njegovog govora (arhivirano).
Šolc je iznio predloge za osiguravanje bezbjednosti Njemačke, u kontekstu situacije u Ukrajini.
“Zbog događaja u poslednja 24 sata i izjava američke vlade, odgovor na ovo pitanje više se ne može odlagati. Moramo to dati – i to odmah. Već nedeljama i mjesecima tražio sam jasnoću o tome kako ćemo pouzdano finansirati našu bezbjednost i dao sam predloge kako se to može postići:
Prvo: Potrebna nam je reforma ograničenja zaduživanja kako bismo iz njega izuzeli ulaganja u našu bezbjednost i odbranu. Očekujem od drugih demokratskih stranaka da podrže ovaj prijedlog. Radi se o miru i bezbjednosti naše zemlje.
Drugo, Bundestag bi trebalo što je brže moguće da donese odluku, u skladu sa članom 115, stav 2 Osnovnog zakona, kojom će rat u Ukrajini i njegove ozbiljne posljedice po bezbjednost Njemačke i Evrope biti klasifikovani kao vanredna situacija. To bi značilo da naša podrška Ukrajini, koja je danas važnija nego ikada, više ne ide na štetu drugih obaveza koje naša država mora da ispuni prema sopstvenim građankama i građanima”.
Na osnovu transkripta jasno je da Šolc nije predložio uvođenje vanrednog stanja u njegovoj državi, već na proglašenje „rata u Ukrajini i njegovih ozbiljnih posljedica po Njemačku kao vanredne situacije” koje će se odraziti i na povećanje finansijskih sredstava za odbranu Njemačke.
On se pozvao u govoru na Osnovni zakon, odnosno Član 115.
Šta je suština predloga?
Klasifikacija situacije kao vanredne omogućila bi njemačkoj vladi da prevaziđe ustavna ograničenja zaduživanja, odnosno “kočnica duga” kako se označava u njemačkom zakonodavstvu.
Ovo bi omogućilo značajno povećanje izdvajanja za odbranu, koje je Šolc u govoru naveo kao neophodnom mjerom.
Dakle, ovakva odluka bi značila da Njemačka tretira trenutnu situaciju kao izuzetno ozbiljnu prijetnju za sigurnost Njemačke.
Suštinski, on je predložio izuzeće od ograničenja zaduživanja i povećanje sredstava za odbranu, što bi osiguralo da podrška Ukrajini ne ide na uštrb drugih državnih obaveza, o čemu je pisao i Rojters, a ne vanredno stanje u Njemačkoj, kako se tvrdi u objavama.
Dakle, ne podrazumijeva ograničavanje građanskih sloboda ili uvođenje vanrednih mjera karakterističnih za klasično vanredno stanje, već je fokus Šolcovih prijedloga na finansijskim i strateškim aspektima, posebno u kontekstu odbrane i sigurnosti.
Kompletan snimak njegovog obraćanja takođe je dostupan na veb sajtu Bundestaga.
Vanredno stanje u Njemačkoj proglašava se samo u izuzetnim okolnostima i uz stroge ustavne i zakonske garancije kako bi se spriječila zloupotreba.
Španski fakt-čeking portal Maldita takođe se bavio sličnim tvrdnjama koje su se pojavile na tom govornom području.
U njihovoj analizi ukazali su na zakonske okvire za uvođenje vanrednog stanja.
“Vanredno stanje, odnosno „stanje odbrane“ kako je definisano u njemačkom zakonodavstvu, proglašava se ako je „savezna teritorija Savezne Republike Njemačke pod napadom oružane sile ili joj neposredno prijeti takav napad“, prema članu 115a njemačkog Ustava. Procedura za proglašenje „stanja odbrane“ u Njemačkoj je da, na zahtjev Savezne vlade, parlament utvrđuje da li postoje uslovi za državu odbrane, ali je ne proglašava kao takvu”.
U Njemačkoj se ne uvodi vanredno stanje zbog situacije u Ukrajini, niti je to aktuelni kancelar Šolc tražio od njemačkog parlamenta. On je predložio da se rat u Ukrajini i njegove posljedice po bezbjednost Njemačke i Evrope klasifikuju kao vanredna situacija u posebnoj odluci parlamenta i poveća finansijsko izdvajanje za odbrambeni sektor.
Jasno je da su mediji pogrešno interpretirali Šolcovu izjavu.
Zbog svega navedenog, objavama dajemo ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Edit: 19.2.2025.
Portal Nezavisne novine objavio je ispravku u svom origanalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
Edit: 20.2.2025.
Portal b92 objavio je ispravku u svom origanalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
