Albanci u Sjevernoj Makedoniji, kao jedna od najvećih manjinskih zajednica, balansiraju između političkih prava i kulturnih identiteta, dok njihova uloga u društvu ostaje ključna za stabilnost te države.
Ohridski sporazum jeste donio značajne promjene, ali svakodnevni izazovi i dalje testiraju međuetničke odnose.
U jednoj objavi na Tredsu (arhivirano), autor je podijelio informaciju da Albanci u Sjevernoj Makedoniji masovno pale makedonske zastave.
“Makedonci ogorčeni! Na društvenim mrežama govore da su tokom rata na Kosovu i Metohiji prihvatili hiljade Albanaca, a sada masovno pale makedonske zastave!
Vreme je da Makedonci shvate da su im jedini prijatelji Srbi! I dolazi vreme kada će svi da vide kakvi su šiptari, a kakvi Srbi!”, piše u objavi.
Tvrdnja da Albanci masovno pale makedonske zastave je manipulativno tumačenje nedavnih događaja.
Krajem prošlog mjeseca, tačnije 28. novembra mediji su izvijestili o incidentu koji se dogodio tokom proslave Dana albanske zastave.
U Skoplju, u opštini Čair, grupa mladih Albanaca zapalila je najmanje jednu zastavu Sjeverne Makedonije, što je rezultiralo hapšenjem aktera tog incidenta.
Osim osuda sa najviših državnih pozicija, uslijedila je i reakcija nadležnih organa.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije potvrdilo je privođenje nekoliko osoba, uključujući i maloljetnike, zbog izazivanja etničke mržnje.
“Ministar unutrašnjih poslova, Panče Toškovski, izjavio je da je uhapšeno više osoba, uključujući i maloljetnike, zbog izazivanja etničke mržnje i nereda. Tužilaštvo je pokrenulo postupke zbog izazivanja mržnje, što može rezultirati zatvorskim kaznama”, prenijela je AP agencija tom prilikom.
Predstavnici albanske zajednice su se takođe oglasili povodom ovog slučaja, upućujući poruke sa naglaskom na smirivanje tenzija i osudu ekstremističkih postupaka.
Glavna politička stranka Albanaca u Sjevernoj Makedoniji, Demokratska unija za integraciju (DUI), izrazila je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja međuetničkih odnosa, naglašavajući da paljenje zastava ne predstavlja vrijednosti većine albanskog naroda.
Dakle, ovaj događaj upućuje na zaključak da i dalje postoji određena vrsta nestabilnosti u etničkim odnosima u Sjevernoj Makedoniji, uprkos pravnim okvirima, odnosno Ohridskom sporazumu iz 2001. godine, koji je imao za cilj unaprjeđenje prava Albanaca u državi.
Ipak, opisivanje ovih incidenata kao “masovnih” je netačno. U pitanju je izolovani slučaj povezan sa specifičnim događajem, a ne široko rasprostranjena i prihvaćena pojava.
Manipulativno je i netačno tvrditi da Albanci u Sjevernoj Makedoniji masovno pale makedonske zastave.
Zbog svega navedenog, objavu ocjenjujemo ocjenom manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
