Osjetljivi sadržaj 

Na društvenim mrežama pojavio se potresan video na kojem se vidi dijete koje nepomično leži u nekoj vrsti kutije. Video prati opis

Upozorenje o videu…  
Kineski berači organa uhvaćeni su na snimku sa smrznutom decom upakovanom u led. 

Ovaj video star je već oko 6 godina i o njemu su dugo i naširoko pisali azijski mediji. Od te 2017, kolaju razne teorije zavjere u kojima se pominje trafiking ljudskim organima, koji nikada nije dokazan. O tome je pisao i Snopes. U njihovom objašnjenju videa se kaže: 

“Dio snimka koji prikazuje dijete prekriveno ledom snimljen je u kineskoj provinciji Guangdong u ljeto 2017. Policija je pogledala ovaj video nakon što je počeo da kruži u vezi sa glasinama o kriminalnom ponašanju. Utvrdili su da se dječak slučajno utopio i da je porodica spakovala njegovo tijelo u led, zbog visokih ljetnjih temperatura, kako bi ga vratila kući na sahranu. 
 
Veibo poruka koju je objavio Biro za javnu bezbjednost grada Jiang, provincija Hunan, objašnjava (prevedeno preko Google-a i uređeno radi jasnoće): 
 
„Dijete na snimku… umrlo je u vodi kod rođaka u Guangžuu. Zbog ljetnjih vrućina, porodica je tijelo stavila u kutiju od stiropora, sa ledom i odnijela kući da ga sahrani.” 

Potresni video, dakle, ima potpuno drugačiji rasplet od onog o kojem polemišu teoretičari zavjere, koji šire i recikliraju ovakve i slične informacije koje za cilj mogu imati samo jedno, a to je – borba za klikove.  

Ova objava dobija ocjene lažna vijest i reciklaža. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti. 

In this article