Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, prije nekoliko dana govorio je pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta, a jedan dio njegovog govora pogrešno je interpretiran.
Na Fejsbuku se pojavio post, odnosno Stoltenbergovo obraćanje, koje je propraćeno tekstom:
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da je Rusija napala Ukrajinu kako bi spriječila ekspanzionizam NATO-a.
Stoltenberg također priznaje da je NATO mogao spriječiti rat prestankom širenja i pridržavanjem Temeljnog akta NATO-a i Rusije iz 1997. godine .
Znaš da si izgubio.
Aha?
Tko stoji iza ovog objašnjenja?
Vrhovni zapovjednik cijele vojske?
Tako tako!
Dio Stoltenbergovog govora iz sporne objave dostupan je na sajtu NATO-a. Stoltenberg je rekao:
“Predsjednik Putin je izjavio u jesen 2021. i zapravo poslao nacrt sporazuma koji su željeli da NATO potpiše, da obećava da više neće biti proširenja NATO-a. To nam je poslao. I bio je preduslov da se ne izvrši invazija na Ukrajinu. Naravno da to nismo potpisali.
Desilo se suprotno. Htio je da potpišemo to obećanje, da nikada nećemo širiti NATO. Htio je da uklonimo našu vojnu infrastrukturu u svim saveznicima koji su ušli u NATO od 1997. godine, znači pola NATO-a, cijela Centralna i Istočna Evropa, treba da uklonimo NATO iz tog dijela naše Alijanse, uvodeći neku vrstu B, ili druge klase članstva. To smo odbili.
Pa je krenuo u rat da spriječi NATO, više NATO-a, blizu njegovih granica. Dobio je upravo suprotno. Ima više prisustva NATO-a u istočnom dijelu Alijanse, a takođe je vidio da je Finska već pristupila Alijansi, a Švedska će uskoro biti punopravna članica.
Ovo je dobro za nordijske zemlje. To je dobro za Finsku i Švedsku. A to je dobro i za NATO. I to pokazuje da kada je predsjednik Putin izvršio invaziju na evropsku zemlju da spriječi veći broj NATO-a, dobija upravo suprotno.”
Stoltenberg ovim nije potvrdio da je NATO mogao spriječiti rat u Ukrajini, već da Alijansa nije htjela da pristane na uslove Moskve.
Što se tiče pridržavanja “Temeljnog akta” ili Osnivačkog akta iz 1997, Stoltenberg je ranije rekao da ga je Rusija invazijom na Ukrajinu napustila. To prevedeno znači da se Osnivačkog akta nije pridržavao Kremlj, a ne Brisel, jer između ostalog, jedna od odredbi tog akta je da će se “dvije strane poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, kao i da će se suzdržati od nasilja”.
Osnivački akt iz 1997. nije obavezujuči sporazum, već politički dogovor, koji je za ideju imao okončanje hladnog rata i otvaranje novog poglavlja u odnosima istoka i zapada. Kako piše DW, ključna krilatica akta glasi: “NATO i Rusija ne vide jedno drugo kao protivnike”. Nasuport tvrdnji iz sporne objave, Osnivački akt je otvorio vrata za proširenje NATO-a, jer su se nedugo nakon njega Alijansi pridužile Poljska, Češka i Mađarska, bivše članice Varšavskog pakta.
Međutim, nakon svega toga, Putin je došao na vlast, promijenio politiku koju su vodili njegovi prethodnici, i NATO počeo da posmatra kao prijetnju.
No vratimo se na spornu objavu: Stoltenberg jeste rekao nešto slično onome – da je Putin napao Ukrajinu kako bi spriječio širenje NATO-a, ali je na kraju dodao da je postigao kontraefekat. Sporan dio u objavi tiče se navodnog Stoltenbergovog priznanja da je NATO mogao spriječiti rat. Generalni sekretar je rekao da su od Putina dobili zahtjev da povuku polovinu Alijanse, što svakako nije dolazilo u obzir.
Sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
