U doba brze i često neprovjerene razmjene informacija putem društvenih mreža, kao dio procesa neformalne edukacije, lako je postati ,,žrtva’’ izmišljenih zanimljivosti i lažnih vijesti o živom svijetu koji nas okružuje. Jedan od primjera (arhivirano ovdje) ovakvih objava koji se pojavljuje u posljednje vrijeme tvrdi da kamile i žirafe mogu trčati brzinom od 65 km/h, izjednačujući se tako sa tigrovima, pa čak i prestižući leoparda.
Danas sam saznao da kamila i žirafa mogu da trče brzinom od 65km/h tj. istom brzinom kao tigar, a brže od leoparda. Zapratite me za još beskorisnog znanja.
Ali, da li je ova tvrdnja zaista utemeljena u stvarnosti?
Kamile i žirafe, iako impresivne u svojoj sposobnosti prilagođavanja i preživljavanja, ipak nisu toliko brze kao tigrovi.
Prije svega, treba razumjeti da brzina kojom životinje mogu trčati varira u zavisnosti od vrste, veličine, građe, trenutnih okolnosti i drugih faktora. Kamile su poznate po svojoj sposobnosti da pređu velike udaljenosti u pustinjskim predjelima, a njihova maksimalna brzina trčanja može dostići nevjerovatnih 65 km/h (1, 2), ali samo na jako kratkim distancama, dok im je prosječna brzina trčanja oko 40 km/h, što nije u skladu sa tvrdnjom da mogu trčati brže od tigrova.
Žirafe, s druge strane, mogu postići zapanjujuću brzinu kada se osjećaju ugroženo ili kada bježe od predatora. Ipak, iako su njihova velika tijela impresivna, maksimalna brzina koju žirafe mogu postići je oko 60 km/h (1, 2, 3) u kratkim trčanjima. Ova brzina je impresivna, ali nije dovoljna da se takmiči sa brzinom tigrova.
Kada je riječ o tigrovima, oni su neosporno jedni od najbržih kopnenih predatora. Maksimalna brzina koju tigrovi mogu postići je oko 65 km/h (1, 2), ako pritom izuzmemo njihove nevjerovatne skakačke sposobnosti, gdje jedan skok ima prosječnu dužinu 9-10 metara!
Leopardi su takođe izuzetno brze životinje, sa brzinom od oko 58-60 km/h (1, 2). Iako je ova brzina bliska maksimalnoj brzini koju mogu postići žirafe, takođe je jasno da leopardi nisu sporiji od kamila i žirafa.
Uzimajući u obzir ove činjenice, možemo zaključiti da tvrdnja o brzini kamila i žirafa, koja kruži društvenim mrežama, nije u potpunosti tačna. U želji da saznamo nešto novo, ne smijemo zaboraviti da informacije podijeljene na društvenim mrežama nisu uvijek zasnovane na kredibilnim naučnim izvorima, te ih ne bi trebalo uzimati ,,zdravo za gotovo’’.
Ovoj objavi dajemo ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
